Početna strana > Prenosimo > Kraj imperije Karić
Prenosimo

Kraj imperije Karić

PDF Štampa El. pošta
Ruža Ćirković   
sreda, 22. septembar 2010.

 

(NIN 23. 9. 2010)

Poruka je jasna: iz primera Bogoljuba Karića treba učiti, učiti i samo učiti

Poreska uprava Srbije je 10. januara 2006. godine, dakle za vreme prve vlade Vojislava Koštunice, podnela niz prekršajnih i krivičnih prijava nadležnim organima u Srbiji zbog niza zloupotreba i propusta u radu uočenih u kompaniji Mobtel, za čime je odmah sledio niz privođenja i hapšenja. Optužnica protiv 16 lica, sa Bogoljubom Karićem na čelu, za štetu od oko 60 miliona evra, nanetu državi, podignuta je 17. septembra ove godine, dakle gotovo pet godina kasnije. Ako je naše pravosuđe ovako ažurno u stvarima u kojima se kao oštećena strana javlja država, čemu mi ostali smrtnici da se nadamo? „Stranke na vlasti sebi uvek ostavljaju prostor da mogu da kažu: evo borimo se protiv lopova. Podizanje optužnice u ovom trenutku nesumnjivo ide u prilog političkim strankama na vlasti. Ali onda bismo morali da pretpostavimo da je sudstvo pod kontrolom i tako dalje. A ja prosto ne bih voleo da to tako jeste”, kaže za NIN Marko Blagojević, izvršni direktor CeSID-a.

POLITIČKA SNAGA: Bez politike ni inače ne bi moglo, a uz to je i uverenje da je Bogoljubu Kariću, tajkunu iz naroda, baš politika došla glave široko rasprostranjeno. Dakle, da prvo raščistimo ono od čega se ne živi, ali za šta se u Srbiji živi. Koji je politički značaj podizanja optužnice u slučaju koji umalo pa da nije zaboravljen? „Političku stranku Bogoljuba Karića Pokret snaga Srbije mi već dugo ne vidimo. Šta to znači ne vidimo: to znači da ta partija nema više od pola procenta glasova”, kaže Marko Blagojević. Zašto se onda SNS, trenutno pojedinačno najjača stranka na političkoj sceni, odlučila da baš u ovom trenutku stupi u koalicione pregovore sa političkom strankom jednog begunca od zakona, kako joj je odmah spočitnula prva po snazi politička konkurencija, pa još sa pozicija vlasti?

„Zato što oni hoće da prave privid velike opozicione koalicije. To je jedan razlog. Drugi je što, bez obzira na to koliko mali broj glasova jedna stranka imala, mogu nešto da znače kad se dodaju nekoj većoj listi. Oni zapravo, po mom mišljenju, teže nekom sinergetskom efektu. Da to ne bude viđeno kao lista SNS nego kao jedna velika opoziciona koalicija. Da li je realno da to i postignu, to sada ne mogu da vam kažem”, kaže Blagojević.

Zamenik predsednika SNS Aleksandar Vučić odmah je oštrom optužujućem i denuncirajućem saopštenju Demokratske stranke otpisao primedbom da se povratka Bogoljuba Karića u zemlju očito mnogi plaše jer su uzimali njegove pare. U NIN-ovoj analizi uticaja domaćih tajkuna, baziranoj na anketiranju najviših državnih bivših i aktuelnih službenika, Bogoljub Karić je 2005. godine bio na visokom trećem mestu, a među prvih deset se provukao i decembra 2007. godine pošto je za njim već bila raspisana poternica. I tad je sporo postupanje policijskih i pravosudnih organa u njegovom slučaju pripisivano njegovoj očuvanoj moći u policiji i pravosuđu. Pa, koje je težine sada politička figura Bogoljub Karić? „Odavno ga nismo stavljali kao političku figuru u našim istraživanjima, pa ja to sada ne znam. Ali sigurno stoji daleko lošije nego 2004. godine. Ni blizu više nema onu političku težinu. On je bio ključna figura, okosnica Pokreta snaga Srbije. Setite se da je na predsedničkim izborima osvojio 600.000 glasova. Veoma mnogo. To je bilo veliko iznenađenje za sve. Njegova partija je neposredno nakon toga učestvovala na lokalnim izborima i osvojila je daleko, daleko manje glasova”, kaže Blagojević.

Blagojević ne veruje da bi Karić sada mogao da popravi svoju političku sliku u javnom mnjenju predstavljajući se kao žrtva režima, iako je svojevremeno „došao kao nova nada” i iznenadio sa više od 600.000 glasova. „Kod nas percepcija tajkuna nije nimalo lepa. Iako je Bogoljub Karić u jednom trenutku percipiran kao narodni čovek koji je istovremeno i tajkun. Kod njega je to uspelo zbog tog njegovog nastupa, pre svega, ali to ima on, to nije odlika čitave partije.” Ako igranje na kartu političkog obračuna, što se već tretira gotovo kao smer u advokaturi, ne može oživeti političku zvezdu Bogoljuba Karića, može li koaliciono petljanje sa osobom koju traže zakon i pravosudni organi odvratiti deo birača od Srpske napredne stranke? Tim pre što je lider naprednjaka Tomislav Nikolić najmanje pred parlamentarne izbore 2008. godine rekao, a pošto ga je Vojislav Koštunica izigrao izborom, pa smenjivanjem sa mesta predsednika Narodne skupštine, da „poštenog i iskrenog čoveka nije teško prevariti”, a sam Blagojević je tu rečenicu opisao kao fantastičnu, „jer je to suština razmišljanja njegovog biračkog tela koje pretežno čine gubitnici tranzicije. A oni smatraju, kako im Nikolić ovom rečenicom kaže, da su tu gde su zato što su: iskreni, čestiti i pošteni. Sve uspešne, pre svega, smatraju prevarantima.” Sad na pitanje kako će biračko telo reagovati na nameravano paktiranje Nikolića sa Karićem, optuženim da je državu prevario za tolike pare, Blagojević kaže: „Ne znam. Nikada nismo ništa slično radili u našim istraživanjima. Stvarno ne mogu da vam kažem. Deo birača će sigurno da poveruje u to da je on stao u zaštitu begunca od zakona, a deo neće. Ja mislim da je veći deo onih koji će poverovati da jeste stao. Nisu ljudi u Srbiji baš uverenja da se takvo bogatstvo može steći legalno.”

EKONOMSKA SNAGA: Kad je 30. maja ove godine Fondacija „Braća Karić“ u beogradskom Narodnom pozorištu dodelila svoje tradicionalne i novčano primamljive Nagrade „Braća Karić“, mnogi su se prenuli. To je, koliko je poznato, jedina delatnost porodice koja se održala u Srbiji. Moglo bi se gotovo mirne duše reći da jedina firma koja u Srbiji još koliko-toliko obavlja svoju delatnost, a u vlasništvu je nekoga iz porodice, Karić Family tourist u stopostotnom vlasništvu sestre Karića Olivere Nedeljković. Ova firma je sa dobiti poslednji put poslovala 2006. godine. Yunet International, inače aktivno privredno društvo najvećim je delom deo stečajne mase Astra banke u stečaju. Vrlo poznata RTV BK Telekom takođe je u stečaju, a septembra 2008. godine, ali bez licence za emitovanje programa, prodata je kiparskoj firmi DŽeretko trejding limitid za oko 80 miliona dinara. U stečaju je i Karićevo Evropa osiguranje. Astra simit, kome su osnivači bile tri firme Karića sa Kipra, a koji je bio ovlašćen za prodaju Mobtelovih SIM i Schrech kartica, preuzeo je, prema NIN-ovim informacijama, za keš Predrag Ranković Peconi i takođe ga oterao u stečaj.

NIN-ovi dosta dobro verzirani izvori u Moskvi tvrde da Karići u Rusiji i državama bivšeg Sovjetskog Saveza imaju registrovanih više od 40 firmi, u svim mogućim delatnostima, ali najviše u građevinarstvu. Više NIN-ovih sagovornika na funkcijama koje tamo obavljaju ili su obavljali za račun države Srbije, međutim, tvrde da Karići više nemaju nekih zapaženih poslova u Rusiji, mada su tamo mnogo radili i bili kao graditelji poznati. „Ovde je i inače sve manje posla za Srbiju i Srbe. I Rusi su naučili građevinski zanat, a došli su i Turci, koji su mnogo jeftiniji”, tvrde recimo u predstavništvu Privredne komore Srbije u Moskvi. Prema informacijama NIN-ovih sagovornika, Karići sada rade u Turkmenistanu (stadion) i u Kazahstanu, a naročito su vredni sa pokušajima razvijanja poslova u Belorusiji. Dragomir Karić je predstavnik Beloruske trgovinske komore u Beogradu.

NIN-ovi sagovornici ipak napominju da su brat Slobodana Miloševića Borislav i Karići vrlo dobro primljeni u Rusiji. „Oni su ovde kao carevi”, tvrdi jedan od sagovornika, podsećajući na velike pare koje je Karić tamo davao kao donacije. Za razliku od Borislava Miloševića, NIN-ovi sagovornici tvrde da Bogoljuba Karića u Moskvi ne viđaju, ne dolazi čak ni u čuveni srpski restoran „Kod Perke” u zgradi u kojoj je nekada bila smeštena Karićeva banka u Rusiji, koja je takođe ugašena.

EKSTRAPROFIT: Posle 2000. godine Bogoljub Karić je dugo važio kao glavni i najveći (Miloševićev) tajkun. Nije se, pravo rečeno, mnogo ni krio. Tako je imao tu nesreću da postane sidro političkog angažmana Mlađana Dinkića. O Dinkićevom prvom porezniku Aleksandru Radoviću, koji ga je u neobaveznim razgovorima zvao „Brka”, da se i ne govori. Kad je Mlađan Dinkić prvi put prezentovao svoju obimnu dokumentaciju firmi i lica koji su obveznici Zakona o jednokratnom porezu na ekstradohodak i ekstraimovinu stečene iskorišćavanjem posebnih pogodnosti, Karić kompanija je sa poreskom osnovicom od oko 114,2 miliona maraka bila na drugom mestu među 246 obveznika čija je poreska osnovica bila veća od milion maraka. Zanimljivo je napomenuti da su ovih dana u Srbiji najviše spominjani tajkuni Miroslav Mišković i Milan Beko takođe bili na toj listi, ali Miškovićeva Delta tek na 128, a Bekov Dibek na 194. mestu. Prema Dinkićevim nalazima, Karić se najviše okoristio sivom emisijom preko Karić banke, dok, suprotno vrlo raširenom uverenju, novac iz zajma za preporod Srbije nije koristio. Dinkić je pri prvom nastupu objavio da poreska osnovica za naplatu tog poreza iznosi 8,3 milijarde maraka.

Mišković je porez platio - oko 2,9 miliona maraka, Beko porez nije platio nikad. Zakon o ekstraprofitu ubrzo je dobio naziv „Karićev zakon”. Prema poslednjim podacima koje ima NIN, od decembra 2002. godine, na naplatu je dospelo 697.088.358 nemačkih maraka. Naplaćena je 135.278.471 marka, a od toga od Karića (što firmi, što lično) 71.942.915 maraka. U operaciji ekstraprofit Karić je izgubio Astra banku u postupku koji je bio više nego uzbudljiv.

MOBTEL: Nije zahvalno prebrojavati komisije koje je postoktobarska vlast osnovala od 2000. go 2005. godine kako bi sa Karićem raščistila koliki je u prvom domaćem operatoru mobilne telefonije Mobtelu udeo države, a koliko Karića i zašto država, odnosno JP PTT „Srbija”, ne dobijaju ništa od ogromnog Mobtelovog profita. Sve su se komisije smehotresno raspadale, dok je Karić vladao inače uspešnom kompanijom Mobtel, a dva predstavnika JP PTT „Srbija” u njenom Upravnom odboru iz nikad nerazjašnjenih razloga uredno glasala za sve njegove poslovne odluke. Mlađan Dinkić se sam hvalio novinarima da tri noći nije spavao kad je smislio kako da dođe glave Kariću. I njegovim pokušajima da Mobtel brže-bolje proda izvesnom više nego živopisnom austrijskom biznismenu Šlafu, iza koga je dosta otvoreno stala i austrijska država. Ali su iza Dinkića, kad im je lepo objašnjeno, stale austrijske banke u Beogradu.

„Bio sam u ponedeljak kod Voje (Koštunice - prim. R.Ć) i objasnio sam mu da ovako dobijam tri puta više para, ubijamo ove do daske, a austrijske biznismene eliminišu austrijske banke. Reagovali su i austrijska vlada i Šlaf, ali mi smo ih upozorili da će naplatom potraživanja (austrijskih banaka - prim. R.Ć) Mobtel otići u stečaj. Potpredsednik austrijske vlade Hubert Gorbah dolazi u Srbiju u ponedeljak, primiće ga Parivodić ili tako neko. Mi možemo Šlafu da damo 15 posto vlasništva. Ali Šlaf će morati da pokaže sve ugovore sa Karićem, ako je Šlaf u stvari Karić - neće dobiti ništa. Sa Tadićem je napravljen dogovor da ćuti do nekog 25. januara jer je to u interesu društva. Imamo šansu da počistimo trgovinske sudove jer je neverovatan broj sudija na platnim spiskovima. Jočiću je dat nalog: sve što vidiš čisti, prvo čisti, pa onda vidi ko je.”

Mobtelu je Vlada Srbije u postupku čija legalnost nije dokazana, oduzela licencu, firma je transformisana po Dinkićevom planu i prodata norveškom Telenoru za 1,5 milijardi.

Za zloupotrebu položaja i prelivanje para iz Mobtela u Karićeve firme, na lične račune i u lične svrhe neki dan je optužnica podignuta protiv: Bogoljuba i Sretena Karića, Bogoljuba Lazića, Tatjane Rakas, Branislava Anđelića, Harpura Patrika Roja, Olge Žilović, Gorana Milića, Gorana Božića, Branka Krstonožića, Ljiljane Karić, Dušana Đorđevića, Snežane Kostić, Ivanke Kozić-Knežević i Kalamana Cinklera. Pravosudni organi stavili su u izgled i oduzimanje imovine porodice Karić. Optužbe su ozbiljne. Kazna koja za njih preti takođe. Ali, svi su nevini dok se ne dokaže da su krivi. Pa i Karići.

Sad

1. Kompanija Braća Karić doo u stečaju od 14.9 2010.

2. Astra banka AD u stečaju

3. Astra simit u stečaju od 4.6.2007

4. Evropa osiguranje u stečaju

5. RTV BK Telekom u stečaju od 19.1 2007.(prodat)

6. Seme AD aktivno privredno društvo (vlasnik Astra simit)

7. Yunet International aktivno privredno društvo(vlasnik Astra banka 62,22%)

8. Postmex aktivno privredno društvo(vlasnik sa Kipra)

9. Family tourist (vlasnik Olivera Nedeljković)aktivno privredno društvo

10. Fondacija Braća Karić

11. BK group u postupku registracije

12. Astra u postupku registracije

13. BK BIS u postupku registracije

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner