Početna strana > Prenosimo > Porazili smo autonomaše
Prenosimo

Porazili smo autonomaše

PDF Štampa El. pošta
Ivica Dačić   
petak, 13. novembar 2009.

(Večernje novosti, 13.11.2009)

Ovo je najveći poraz autonomaša posle dve decenije. Propala je njihova koncepcija o Vojvodini kao republici. Ako neko misli da je dobio republiku time što je dobio Vojvođansku akademiju nauka i umetnosti, onda je on veliki marketinški majstor.

Vicepremijer i lider SPS Ivica Dačić ovako vidi dramatičan rasplet političke igre živaca oko vojvođanskog statuta. On u intervjuu ”Novostima” poručuje da nisu otvorena vrata za separatizam u pokrajini i da Srbija nikada neće dozvoliti da Vojvodina izađe iz njenog okvira.

Bez obzira na vaš trijumfalizam, kako je moguće da je i u prečišćenoj verziji Statuta ostao ”Čankov član” o Novom Sadu kao glavnom gradu?

- Za nas je važna suština: u tom članu piše da je Novi Sad glavni administrativni centar, a ne glavni grad. Samo pitanje naslova nekog poglavlja ili člana je apsolutno nebitno u odnosu na ono šta u njemu piše. Ono što je neodvojivi deo Srbije nikakvim naslovima ili podnaslovima se ne može promeniti.

Šta je onda bila svrha povlačenja teksta Statuta iz Skupštine? Utisak je da ste napravili kompromis sa Čankom?

- Nije reč o kompromisu. Podneli smo amandman na definiciju Novog Sada kao glavnog grada, i to je promenjeno. Ne znam na koji se to glavni grad odnosi naslov člana 10, pošto je Novi Sad definisan kao glavni administrativni centar.

Je li ovakav Statut korak ka federalizaciji Srbije? Primećujete li paralele sa crnogorskim sindromom?

- Nije. Ovaj statut je daleko ispod onoga što je Vojvodina imala po Ustavu iz 1974. Ubačena je odrednica da je Vojvodina neotuđivi deo Srbije, pokrajina nema pravo da donosi zakone, da sklapa međunarodne ugovore, Vlada može pred Ustavnim sudom da ospori odluke vojvođanskih vlasti...

Stvara li se odredbom o referendumu zaseban teritorijalni integritet Vojvodine u odnosu na Srbiju? Može li to kasnije da bude osnov za samoopredeljenje?

- Ne. Ustavom je definisano da je Srbija nedeljiva teritorija. Iskreno, smatrali smo da ta odredba nije neophodna, jer ne postoji bojazan da bi neko mogao da ukine autonomiju, ili menja teritoriju pokrajine bez saglasnosti njenih građana.

Zašto naša ambasada u Briselu ne može da zastupa interese Vojvodine nego pokrajina traži posebno predstavništvo?

- Predstavništva će se otvarati isključivo uz saglasnost republičke vlade. Ona će procenjivati da li za tim ima potrebe. U EU postoje mnoge regije i provincije koje imaju svoja predstavništva, jer tako imaju mogućnost direktnog pristupa evropskim fondovima.

Ko bi po toj logici mogao, recimo, da spreči Bošnjake iz Sandžaka, koji već traže svoj region, da otvaraju predstavništva širom Evrope? Ili, zašto to ne bi mogao da čini niški okrug, ako mogu Vojvođani?

- To je već pitanje na koji način će biti uređen sistem regionalizacije i decentralizacije države. Treba jasno omeđiti pitanje decentralizacije od nečega što bi značilo stvaranje države u državi.

I Mađari su pre tri dana obnovili svoj stari zahtev za etničkom autonomijom na severu Bačke. Preti li nam opšta dezintegracija?

- Ne, jer ovako sastavljen statut nije podstrek za dezintegraciju. Kako će se dalje odvijati stvari zavisiće od vlasti u Srbiji, a ne od Statuta.

Kako to da je rad na Statutu ubrzan baš posle apela Saveta Evrope? Je li bilo pritisaka sa strane?

- To nema veze jedno sa drugim. Usvajanje Statuta je pre svega naša ustavna obaveza.

Jesu li sporovi oko medijskog zakona i Statuta poremetili odnose u Vladi?

- Nisu. Postoji saglasnost oko strateških ciljeva koje smo utvrdili prilikom formiranja vlade.

Ima li ”šumova” između Dinkića i Mrkonjića oko Koridora 10?

- Nema problema u odnosima sa našim partnerima, osim želje da se tačno utvrdi ko je za šta nadležan. U nekim pitanjima se nadležnosti ministarstava prepliću i ponekad se ne zna ko donosi odluke. Bez obzira na to, očekujem da će Vlada izdržati ceo mandat.

Jesu li zahladneli odnosi SPS i PUPS? Krkobabić sve smelije govori da bi i sam mogao da preskoči cenzus...

- Nisu. Naša koalicija sa PUPS i JS pokazuje svoju vrednost time što ostvarujemo sve bolje izborne rezultate. Smatramo da bi bilo najbolje i da na sledeće izbore izađemo zajedno, i to je dogovor trojice lidera.

Da li najava približavanja DS i LDP može da naruši vaše partnerstvo sa demokratama? Možete li sebe da vidite u nekoj budućoj vladi sa Čedom Jovanovićem?

- Imamo izvanredne odnose sa DS. Očigledno je da su u Srbiji srušeni ”berlinski zidovi” između partija, pa su posle sledećih izbora moguće i neke druge političke varijante. Uostalom, mi smo danas u Beogradu u vlasti sa LDP, kao što na lokalu imate različite političke kombinacije. Znam samo da će upravo blok SPS-PUPS-JS odlučivati ko će formirati buduću vladu.

Hoće li vizni zid oko Srbije konačno da padne na Svetog Nikolu 19. decembra ili će ponovo biti pomeranja rokova?

- Gotovo je izvesno da će vize biti ukinute 19. decembra. Radna grupa Saveta Evrope za zapadni Blakan je zasedala i zaključeno je da više nema otvorenih pitanja. Očekujemo samo da se taj predlog usvoji.

Pregovarate li i o ukidanju viza za države izvan šengenskog sporazuma?

- Naši građani moći će da putuju i u Švajcarsku bez viza. Radimo na tome da budu ukinute vize i za druge zemlje. Potpisan je sporazum sa Izraelom, razgovaramo sa Japanom, Turskom. Pregovaraćemo i sa Amerikom. Postoji dobra volja da se, za početak, produži rok važenja američke vize sa tri na pet godina. Očekujem i nastavak razgovora sa Velikom Britanijom.

Pratite li aktivnosti terorističkih grupa na jugu Srbije? Koliko je jak separatistički pokret?

- Opasnost od takvih pojava svedena je na mogućnost izolovanog pojedinačnog akta. Bezbednosna situacija je relativno stabilna. Ostaci terorističkih grupa nalaze se u pojasu iza kopnene zone bezbednosti. U ovom trenutku ne postoji mogućnost da dođe do težeg narušavanja teritorijalnog integriteta.

Spremate li ”Moravu 2” koja će potopiti i narkobosove? Mnogi su vam zamerili da ste tokom prvog udara pohapsili samo ”sitne ribe”?

- Prva akcija bila je preventivna. Hteli smo najpre da uklonimo dilersku mrežu u blizini škola i sastajališta mladih. Sigurno nećemo na tome stati. Postoje operativni podaci i o takozvanim šefovima narkomafije, od kojih su neki izvan Srbije. Nećemo ni njih štedeti. Ali, da bismo krenuli na njih potrebno je obezbediti i dokaze, što nije baš lak posao. U Srbiji postoji više od 30 organizovanih kriminalnih grupa, od kojih se čak njih dve trećine bave trgovinom narkoticima. Ali, nije lako da šefa narkogrupe dovedete dokazima u direktnu vezu sa uličnim prodavcem. 

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner