Početna strana > Prenosimo > Rusija će ostati uz Srbiju
Prenosimo

Rusija će ostati uz Srbiju

PDF Štampa El. pošta
Aleksandar Konuzin   
petak, 12. jun 2009.

(Večernje novosti, 12.06.2009)

Rusija će do kraja podržavati srpsku bitku za Kosovo. Sve što Srbija odredi kao državnu politiku na tom putu, biće i stavovi Moskve. Istovremeno, rašće ulaganja u našu zemlju, a ambasador Rusije Aleksandar Konuzin, u intervjuu "Novostima", kaže da trenutno ne postoji zemlja u kojoj je ruski kapital prisutniji nego u Srbiji.
Ruska Federacija u petak, inače, obeležava svoj Dan državnosti.

Na koji način će Rusija u narednom periodu braniti srpske stavove o Kosovu?

- Realnost na Kosovu je i dalje uznemiravajuća. Postoje pretnje regionalnoj i međunarodnoj bezbednosti. Baš zbog toga nastavljamo da najtešnje sarađujemo sa Srbijom sa ciljom da na miran način razrešimo tešku situaciju. Naš stav je dosta jednostavan: ruska strana je spremna da podrži onaj stav koji će zauzeti Srbija. Srpska vlada se izjasnila za proširenje misije Euleks na celoj teritoriji Kosova, a Rusija je podržala odgovarajuću odluku Saveta bezbednosti o tome. Srbija sa UN vodi pregovore o šest tačaka koje se tiču života srpskog naroda na Kosovu, i mi smo od samog početka podržali te napore. Takođe, podržali smo srpsku inicijativu da se Generalna skupština UN obrati Međunarodnom sudu pravde i da se ispita pravosnažnost odluke o jednostranom proglašenju nezavisnosti Kosova.

Rusija je poslala podnesak Međunarodnom sudu pravde u kojem osporava legitimnost odluke o priznavanju KiM. Koje ste argumente naveli kao ključne?

- Mora se imati u vidu da će razmatranju tog pitanja prethoditi nekoliko koraka. Tokom tog procesa, koordiniraćemo stavove sa srpskom stranom. Jer, naš stav je isti kao srpski - jednostrano proglašenje nezavisnosti nije u skladu sa međunarodnim pravom, odlukama Saveta bezbednosti UN, niti je u skladu sa Poveljom UN. To su naši argumenti, i u tome se naši stavovi apsolutno poklapaju sa stavovima Srbije. U ovom slučaju, Rusija ne brani isključivo interese Srbije, nego interese međunarodnog prava u celini.

Za 17. jun predviđeno je novo zasedanje Saveta bezbednosti na čijem stolu će se ponovo naći Kosovo kao tema. Spremate li posebnu reakciju na dosadašnji rad Unmika, o čemu će biti reči?

- Za nas su od odlučujućeg značaja ocene srpske strane o događajima koji su se desili u periodu od poslednjeg izveštaja generalnog sekretara UN. Uvek u ovakvim prilikama svoje ocene upoređujemo sa zaključcima koje iznosi srpska strana.

Kako praktično izgleda to "koordiniranje"? S kim se dogovarate i koliko često usklađujete stavove?

- Praktično, imam redovne kontakte sa Ministarstvom spoljnih poslova Srbije, Ministarstvom za KiM i predstavnicima Srba sa Kosova. Svi oni iznose svoje ocene, upoznavaju me sa stanjem na terenu, a naš orijentir su stavovi srpske strane. Toga ćemo se i ubuduće pridržavati.

Srpska vlast koristi vreme pre presude Međunarodnog suda da utiče na druge države da ne prejudiciraju rešenje novim priznavanjima KiM i prijemom nelegalne države u međunarodne institucije. Šta na tom planu čini Rusija?

- Razne organizacije imaju različita pravila o prijemu novih članica. Nažalost, događaju se slučajevi poput onog sa MMF, kada se pravila zloupotrebljavaju, a članice se primaju mimo pravila. Rusija smatra da Kosovo nije subjekat međunarodnog prava. Jer, da bi neka država to bila, ona mora prvo da postane član UN. S tim su upoznate pristalice nezavisnosti koje se trude da proguraju Kosovo u druge institucije i vrše pritisak na mnoge države da priznaju Kosovo s namerom da ono bude primljeno u UN. Rusija, kao stalni član Saveta bezbednosti UN, neće dopustiti da Kosovo bude primljeno u tu svetsku organizaciju.

Očekujete li pritiske i uticaje koji bi sprečili objektivnost presude?

- Ne znam da li trenutno postoje konkretni pritisci na Sud. Znam da su mišljenja o jednostranom proglašenju nezavisnosti Kosova različita. Jedan deo zemalja i dalje smatra da je proces izvršen na zakonit način, drugi veruje u suprotno. Očekujem da svi stavovi budu saslušani u Sudu i da, prilikom obrazlaganja podnesaka, čujemo argumentaciju za i protiv. Naravno da ćemo svoje argumente usaglasiti sa srpskom stranom koja s pravom brani svoj suverenitet i teritorijalni integritet.

Srpska vlast u vrh svojih prioriteta stavlja evropske integracije. Vi ste više puta ponovili da nemate ništa protiv Srbije u EU, ali da bi neki deo naših odnosa, u tom slučaju, mogao da bude promenjen?

- Ponoviću da Rusija nema ništa protiv evropske perspektive Srbije. Ali, prilikom prijema u EU, zemlje moraju da ispune određene uslove i kriterijume. Zato sugerišem da se već danas povede računa kako se ti standardi ne bi loše odrazili na odnose Srbije i Rusije.

Na šta konkretno mislite?

- Trenutno je na snazi sporazum o slobodnoj trgovini. Kada Srbija pristupi EU, kako će se to odraziti na pomenuti sporazum? Od pre dva dana na snazi je sporazum o bezviznim putovanjima građana Srbije u Rusiju. Kako će se ta olakšica primenjivati posle ulaska Srbije u EU? Ali, hoću da naglasim da EU nije alternativa odnosima sa Rusijom. Mi sami aktivno razvijamo odnose sa EU jer je ona naš najznačajniji ekonomski i politički partner. Trudimo se da pronađemo takve oblike saradnje Srbije, Rusije i EU, koji bi bili korisni za sve tri strane.

Međutim, ulazak Srbije u EU je uslovljen ispunjavanjem zahteva Haškog tribunala, koji su poduprti ucenama Holandije. Mislite li da Srbiju preterano uslovljavaju?

- Holandija je, pored Belgije, jedina zemlja koja smatra da Srbija u

nedovoljnoj meri sarađuje sa Haškim tribunalom. Po mišljenju mnogih, to je u vezi sa događajima u Srebrenici i uticajem tih događaja na unutrašnjepolitički život u Holandiji. Koliko znam, većina članica EU smatra da je Srbija ostvarila dovoljnu saradnju sa Tribunalom i da je ispunila sve uslove za ulazak u EU.

Rusija se zalaže za rasformiranje tog suda, kojem ionako ističe mandat...

- Smatramo da Haški tribunal u svom radu koristi duple standarde na
uštrb Srbije. Ima konkretnih primera: Ramuš Haradinaj je pušten uprkos činjenicama da je bilo očiglednih pritisaka na svedoke, pa čak i njihovog uništavanja, dok Šešelj po istom osnovu leži u zatvoru. Sudski proces je zaustavljen bez jasne perspektive njegovog nastavka. To je očigledan primer. Rusija smatra da treba da se postupa u skladu sa odlukama Saveta bezbednosti koje se tiču rokova rada Tribunala. A Srbija je spremna da u svojim nacionalnim sudovima razmatra pitanja koja se tiču zločina u vreme građanskog rata. Mi podržavamo taj stav.

Srbija i Rusija uspostavile su čvrste ekonomske odnose. Posle dogovora o energetskoj saradnji, sprema se i investiranje u srpsku privredu, razni projekti, krediti...

- Ne sećam se da smo ikada imali ovoliko značajan potencijal i obostranu želju za saradnjom u mnogim oblastima. Na političkom planu, održavaju se redovni kontakti između šefova država, ministara spoljnih poslova, parlamentarnih delegacija, predstavnika raznih ministarstava. Stvorena je solidna baza za bilateralne odnose. Završeni su gasni aranžmani, ukinute vize, proširen je spisak robe koja može da se uvozi u Rusiju bez carina. Na dnevnom redu je priprema sporazuma o priznavanju jednakosti diploma visokih škola i naučnih zvanja, o pitanjima socijalne zaštite u naučno-tehničkoj saradnji u sferi transporta, kao i program saradnje u oblasti kulture oročen na tri godine.

Jeste li zadovoljni realizacijom sporazuma o energetskoj saradnji?

- Jesmo potpuno. Partnerski odnosi "Gaspromnjefta" sa NIS razvijaju se u skladu sa ranije usaglašenim programom rada. Ruska kompanija već je uplatila vrednost za otkupljene akcije NIS. Raspisan je tender za nabavku opreme u cilju modernizacije rafinerije. Određen je i izvođač radova, kao i rokovi za njihov početak. NIS je počeo da proizvodi evrodizel. Što se tiče projekta "Južni tok", osnovni sporazum o saradnji između "Gasproma" i "Srbijagasa" potpisan je 15. maja u Sočiju. U toku je formiranje radne grupe za razradu studije o izvodljivosti. Narednih nedelja biće formirano zajedničko preduzeće koje će početi sa realizacijom tog projekta na teritoriji Srbije, uključujući i samu izgradnju gasovoda. Određeni su konkretni rokovi za realizaciju različitih etapa radova - od početka radova, pa sve do puštanja gasovoda. Što se tiče Banatskog Dvora, plan je jasan - skladište bi trebalo da proradi do početka sledeće grejne sezone. Postignut je i dogovor o proširenju podzemnog skladišta gasa, o proučavanju mogućnosti izgradnje još jednog skladišta. Vode se pregovori da Gasprom banka sa svojim kapitalom učestvuje u ostvarivanju ovih projekata, a proučava se mogućnost da ta banka deluje uz zajedničko učešće srpskog kapitala. Razmatra se i mogućnost formiranja drugih finansijskih institucija.

Razmišljate li i o projektima koji su van naftno-gasne industrije?

- Da. Naša saradnja prelazi ove okvire. Pre svega, mislim na izgradnju novih elektrana. Uporedo se radi na modernizaciji najveće hidroelektrane Srbije - "Đerdap 1". U avgustu će biti isporučena mehanizacija, a u septembru će početi montaža tih mašina. Sa radom nastavljaju najveće kompanije u kojima učestvuje ruski kapital - "Ikarbus" u Beogradu, fabrici "Jastrebac" u Nišu, preduzeće za proizvodnju bakarnih cevi u Majdanpeku. Iskreno, delatnost ovih preduzeća se odvija u teškim uslovima jer u značajnoj meri firme ne opstaju zahvaljujući svojoj proizvodnji, nego resursima koje dobijaju iz Rusije. Razlog je mala količina narudžbina zbog finansijske krize. Po našoj proceni, od 2000. pa do kraja ove godine, suma ruskog ulaganja u ekonomiju Srbije preći će preko milijardu dolara. Tako će Rusija poslati jedan od najvećih investitora u Srbiji.

Pregovara se i o izgradnji metroa u Beogradu?

- Delegacija vlade Moskve koja je prošle nedelje posetila Beograd iznela je svoje mišljenje o tome koja bi vrsta metroa bila najefikasnija za vašu prestonicu. Na vama je da izaberete. Stručnjaci treba da usaglase svoje pristupe i da se dogovore o razradi tog projekta.

Srbija je zatražila od Rusije milijardu evra kredita. Jesu li već određeni uslovi?

- To pitanje sa razmatra. Pre svega, razmišlja se o određivanju sume za stabilizaciju budžeta. Ministarstva finansija dveju zemalja uspostavila su kontakte i trenutno se vode tehnički pregovori oko ostvarivanja te ideje. Želim da istaknem da je aktivna ekonomska saradnja podstakla aktivnosti u drugim oblastima, zahvaljujući čemu čitav niz krupnih kulturnih događaja obeležava ovu godinu. Dogovoreno je održavanje manifestacije "Dani Rusije" u Srbiji sledeće godine, a 2011. Srbija će se na isti način predstaviti u Rusiji. Aktivna je saradnja i u oblasti prosvete, sve veći je broj srpskih studenata u Rusiji. Uspostavljaju se direktne veze između univerziteta. Raste i interesovanje za ruski jezik i kulturu u Srbiji.

Za ne baš dug period, obišli ste mnoge delove Srbije. Kako ste prihvaćeni?

- Imam najpozitivnije utiske. Srbi su veoma topao i gostoljubiv narod. Bez obzira na očigledne poteškoće, pokazuju da vole život. Svuda sam jako dobro promljen, a taj dobar odnos prema meni doživljavam i kao ljubav prema Rusiji.

Bliži se bitan datum, kada ćemo proslaviti 65 godina oslobođenja od fašističke okupacije, a zatim i pobede nad hitlerovskom Nemačkom. Za Rusiju je to sveti praznik celog naroda, jer smo platili veliku cenu za slobodu. Na drugom mestu po stradanju je Jugoslavija. Zato bih želeo da, kao što smo zajedno ratovali, zajedno i obeležimo taj praznik. Ja ću polagati vence na spomenike poginulim sovjetskim vojnicima i njihovoj jugoslovenskoj braći po oružju. Voleo bih da više Srba učestvuje u tim manifestacijama jer su to naša zajednička krv i zajedničko sećanje. To je potrebno i da bismo se zajedno suprotstavili pokušajima promene istorije iz Drugog svetskog rata i namerama da se oni koji su bili na strani fašista sada predstavljaju kao heroji.

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner