Početna strana > Debate > Sudbina dejtonske BiH i Republika Srpska > Kome ne odgovara popis stanovništva u BiH
Sudbina dejtonske BiH i Republika Srpska

Kome ne odgovara popis stanovništva u BiH

PDF Štampa El. pošta
Dragiša Spremo   
subota, 31. oktobar 2009.

Poslednji popis stanovništva u Bosni i Hercegovini izvršen je 1991. godine, dok je još postojala SRJ. Za ovih 18 godina, u međuvremenu, rastočila se i nestala dotadašnja jugoslovenska zajednica. U tom periodu dogodio se građanski rat, a sa njim razaranje i pustošenje ogromnih prostora, raspad zajedničke države, etničko čišćenje, izbeglištvo, kao i masovna seoba stanovništva.

Ratni događaji iz protekle decenije ostavili su krupne i još uvek vidljive tragove u mnogim delovima Bosne i Hercegovine. Opseg ljudskog stradanja i materijalnih posledica je ogroman. Etnička slika ne samo mnogih naselja, već i čitavih krajeva, bitno je promenjena.

O promenama populacione strukture, međutim, nema pouzdanih podataka. Ne može ih ni biti kada zvanična statistika u tako dugom periodu ne prati životne tokove, ne beleži nastale promene. Ali, nije u pitanju samo ljudska populacija. Velika materijalna razaranja i krupne društvene promene koje su se u protekle dve decenije desile, u značajnoj meri su izmenile ekonomsku, kulturnu, sociološku i, posebno, urbanu sliku ovih prostora. Sa lica zemlje nestale su hiljade stambenih zgrada, bezbroj fabričkih hala, škola, komunalnih i drugih objekata.

Značajne promene nastale su (i još uvek se dešavaju) i kao posledica procesa tranzicije – pretvaranja državne u privatnu imovinu. Ovaj ekonomski važan i dugoročan posao u Bosni i Hercegovini odvija se kontinuirano, bez zastoja, tako da su promene u privrednoj strukturi zemlje svakim danom sve očiglednije.

Već iz ovog što je rečeno, jasno se vidi od kolike je važnosti da se u predviđenom vremenskom terminu – 2011. godine – organizuje i provede opšti popis stanovništva i imovine.

Nažalost, među političarima u Bosni i Hercegovini, ni oko popisa nema usaglašenog stava. U Federaciji BiH se izričito protive popisu, jer su, kako kažu, protiv da se stanovništvo izjašnjava po nacionalnoj i verskoj pripadnosti. Svoje protivljenje pravdaju i time da je još uvek veliki broj državljana BiH u izbeglištvu, pa se popisom, navodno, ne bi dobila realna slika o stanovništvu.

U osnovi tog stava su sasvim drugačiji razlozi. Bošnjacima iz više razloga odgovara nepromenjeno stanje, odnosno stanje koje je utvrđeno popisom iz 1991. godine, jer se izborni postupak i sve drugo u javnom životu što proističe iz konstitutivnosti naroda u BiH, temelji na popisu iz 1991. Zatim, proklamovana težnja za stvaranjem građanske (unitarne) BiH bez verskih i nacionalnih podela, u stvari je težnja za stvaranjem neke „jedinstvene“, sada nepostojeće, „bosanske nacije“ i „bosanskog jezika“!

Za razliku od Federacije BiH, u Republici Srpskoj svi ukazuju na neophodnost popisa, jer bez njega nema realnih procena ni dokumenata za projektovanje društveno-ekonomskog razvoja. Ukoliko ne prevlada razum i Federacija BiH ostane pri sadašnjem stavu, Republika Srpska će organizovati sopstveni popis.

Od novostvorenih državnih zajednica na prostorima bivše Jugoslavije, Bosna i Hercegovina je još jedina u kojoj se i danas u javnim poslovima koriste podaci popisa iz 1991. godine. Tada je na prostorima BiH živelo 4.377.000 stanovnika. Muslimana je bilo 43 %, Srba 31 %, a Hrvata 17 procenata. Čak 5,5 procenata ukupnog stanovništva izjasnilo se kao Jugosloveni.

Novi popis, van svake sumnje, pružiće bitno drugačiju sliku etničke strukture stanovništva, naseljenosti određenih područja, ekonomske moći, resursa i svega drugog što će se popisom obuhvatiti. Samo, pitanje je i dalje da li će tog popisa u BiH uopšte i biti.

Predsednik Partije demokratskog progresa u Republici Srpskoj dr Mladen Ivanić kaže da ne postoji ni jedan racionalan razlog na strani Bošnjaka radi koga bi oni odbijali popis.

"Bez popisa stanovništva, koje obuhvata i mnoge druge pokazateljeod privrednih potencijalado broja grla stokenemoguće je ozbiljno planirati razvoj bilo koje zemlje. U ozbiljnim državama znaju broj kokošaka i krava, a u BiH se ne zna ni broj stanovnika. Takvu državu niko u svetu ne bi uzimao za relevantnog partnera ni u čemu."

Zanimljivo mišljenje o ovoj temi izneo je i Ivo Miro Jović, poslanik Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) u Parlamentarnoj skupštini BiH, koji kaže da bi se izostavljanjem odrednica o nacionalnoj, jezičkoj i verskoj pripadnosti stanovnika BiH izgubilo njeno osnovno obeležje, koje u svetu nazivaju 'bogatstvom različitosti' i derogirala bi se ustavna odredba po kojoj u BiH žive tri konstitutivna naroda – Srbi, Hrvati i Bošnjaci.

Komentarišući bošnjačku tezu da bi popis sa nacionalnom, jezičkom i verskom pripadnošću značio "legalizaciju etničkog čišćenja", Jović je rekao da su "najveće žrtve etničkog čišćenja bili Hrvati" i da bošnjački političari pomalo zaziru od podatka da je danas Hrvata manje za 43 odsto nego 1992. godine, jer bi to pokazalo da je nad hrvatskim narodom u BiH izvršen svojevrstan genocid.

Na kraju da pomenemo i mišljenje dr Steve Pašalića, profesora demografije na Filozofskom fakultetu u istočnom Sarajevu. On napominje da je bošnjačka argumentacija neodrživa, jer je poznato da "u svim višenacionalnim evropskim i drugim državama popis obuhvata nacionalnu, jezičku i vjersku pripadnost".

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner