Sudbina dejtonske BiH i Republika Srpska | |||
Može li ovakva BiH opstati |
![]() |
![]() |
![]() |
subota, 26. februar 2011. | |
Za razliku od bošnjačko-hrvatskog entiteta i BiH kao državne zajednice tri konstitutivna naroda, koji formiraju zajedničke zakonodavne i izvršne organe, a do sad nisu uspeli da uspostave novu vlast, Republika Srpska je u predviđenom roku formirala sva ustavom predviđena izborna tela. Mora se, međutim, reći da je i u srpskom entitetu izvršna vlast počela da funkcioniše sa mesec dana zakašnjenja, ali je to bio rezultat veštački stvorene blokade, jer se Klub Bošnjaka u Veću naroda Narodne skupštine RS pozvao na institut zaštite vitalnog nacionalnog interesa, osporivši validnost izbora novoimenovanog predsednika Vlade RS Aleksandra DŽombića i njegovog kabineta. Navodno, Bošnjacima je time uskraćena mogućnost da računaju na jednu od šest ključnih funkcija koje im po važećim propisima pripadaju. Ustavni sud RS je to odbacio kao neumesno, ali su jednomesečnom blokadom Vlade RS Bošnjaci ipak postigli ono što su želeli. Istrajavanje na „građanskoj“ BiH
Prekrajanje Dejtona Već letimičan pogled na platformu za formiranje nove vlasti, koju su potpisali lideri ovih stranaka, jasno pokazuje nameru SDP i njegovih kompanjona da, ukoliko bi uspeli da formiraju većinu u Parlamentarnoj skupštini, otvore proces „generalnog preustroja“ ustavno-pravnog i administrativno – upravnog uređenja zemlje. Taj proces, kako je predviđeno, odvijao bi se postupno, u tri faze. Već na startu oni predviđaju redefiniciju i prekrajanje postojećeg Ustava BiH. Time bi Dejtonski ustav BiH – Aneks IV mirovnog sporazuma u Dejtonu – bio marginalizovan, jer se ponuđenim rešenjima teži daljem slabljenju i razvlašćivanju entiteta. „ Ustavne promene – kaže se u platformi četiri pomenute stranke – trebalo bi provesti u tri faze. Već na startu, u prvoj fazi, u Ustav BiH trebalo bi ugraditi evropsku klauzulu i uspostaviti vrhovni sud. To bi podrazumevalo usklađivanje Ustava sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama radi izjednačavanja prava svih građana na teritoriji BiH, definisanje izvornih i podeljenih nadležnosti, kao i prenos ovlaštenja sa OHR-a na institucije BiH. U ovoj fazi trebalo bi obezbediti ugrađivanje i primenu instrumenta deblokade u sistemu odlučivanja (odnosno, kako to centralisti najradije kažu, „ sprečavanja zloupotrebe entitetskog glasanja“ (!).
Čemu smeraju Bošnjaci iz SDA i SDP najbolje se vidi iz dela zajedničke platforme u kome se definiše dalji tok ustavnih promena. U drugoj fazi provodile bi se, kažu, ustavne reforme koje proizilaze iz obaveza u procesu pristupanja BiH Evropskoj uniji, dok bi se u trećoj provela teritorijalna reorganizacija „u mjeri u kojoj se ukaže potreba kroz prethodne faze ,ili po ostvarivanju potrebnih političkih uslova.“ !!! Očigledno je da su koalicioni partneri iz Federacije BiH, težeći unitarnoj Bosni i Hercegovini, naumili da obesnaže Dejtonski ustav BiH i postojeću državno-pravnu organizaciju zemlje. Pa iako u tome imaju blagonaklon stav i neformalnu podršku pojedinih moćnih zemalja na Zapadu, u tome neće uspeti jer je u Republici Srpskoj i među većinskim hrvatskim narodom u zapadnoj Hercegovini to davno pročitana priča. I baš zbog ovako suprotstavljenih strategija i ciljeva koji se žele postići, kao i nemogućnosti da se postigne bilo kakav konstruktivan stav u pogledu zajedničke budućnosti, postavlja se pitannje može li ovakva Bosna i Hercegovina opstati. Teško da može, jer nema nagovešataja da se tome iskreno teži. |