Početna strana > Debate > Sudbina dejtonske BiH i Republika Srpska > "Sejdić-Finci" i briselsko nadmudrivanje oko BiH
Sudbina dejtonske BiH i Republika Srpska

"Sejdić-Finci" i briselsko nadmudrivanje oko BiH

PDF Štampa El. pošta
Slobodan Durmanović   
sreda, 02. oktobar 2013.

Posle celodnevne rasprave sa evropskim komesarom za proširenje Štefanom Fileom, politički lideri Srba, Hrvata i Bošnjaka su 1. oktobra potpisali sporazum o načelima za sprovođenje presude „Sejdić, Finci“ i uspostavljanje mehanizma koordinacije u “procesu približavanja BiH EU”, a načelno su se dogovorili i da za deset dana konkretnim predlozima “unaprede” potpisani dokument.

Rešenje bošnjačko-hrvatskog spora: nemoguća misija?

Sprovođenje presude „Sejdić, Finci“ zahtevaće, međutim, mnogo više vremena od tih deset dana, jer za detaljnu izradu modela izbora dva člana Predsedništva BiH iz Federacije BiH trebaće bar još nekoliko meseci. Pritom, Hrvati neće pristati na model kojim neće moći da izbegnu da im Bošnjaci opet izaberu „hrvatskog“ člana Predsedništva BiH, dok Bošnjaci nikako ne pristaju da se formira izborna jedinica na područjima sa većinom hrvatskog stanovništva u kojoj bi sigurno mogao biti izabran predstavnik Hrvata u Predsedništvu BiH. Načelo da će Federacija BiH biti jedna izborna jedinica je sasvim uopštena formulacija: time je File, praktično, izašao u susret bošnjačkim političarima, pre svega Zlatku Lagumdžiji i Fahrudinu Radončiću, koji su odbacili načelni dogovor SDA i HDZ-a BiH da, kroz izborni zakon, budu formirana dva izborna područja sa većinskim hrvatskim, odnosno bošnjačkim stanovništvom, u kojima bi, praktično, Hrvati i Bošnjaci mogli izabrati svoje članove Predsedništva BiH. Istina, taj načelni dogovor dve vodeće stranke Bošnjaka(SDA) i Hrvata(HDZ BiH) nije bio ni finalizovan do sastanka u Briselu, pa su Lagumdžijin SDP BiH i Radončićev SBB mogli da ga lako odbace.

No, nije isključeno da načelni dogovor SDA-HDZ BiH ponovo bude za pregovaračkim stolom kada u Federaciju BiH stignu eksperti Evropske komisije i Venecijanske komisije, koji su sada dobili zadatak da rade sa bošnjačkim i hrvatskim liderima na pronalasku konačnog modela za izbor dva člana Predsedništva BiH u FBiH. Na stolu bi, takođe, mogao ponovo da se nađe tzv. elektorski model, koji je pre nekoliko meseci predložen iz Brisela, ali ni taj predlog nikada nije finalizovan. Prema tom predlogu, FBiH je trebalo da bude podeljena na 10-15 izbornih jedinica koje bi nosile različit broj elektora, sa namerom da se omogući da malobrojnim Hrvatima mnobrojniji Bošnjaci opet ne izaberu člana Predsedništva BiH.

Ali, ni u tom projektu nisu date tačne elektorske vrednosti, kao što ni sada u načelnom dogovoru SDA-HDZ BiH nisu „iscrtane“ detaljne granice izbornih područja. A Lagumdžija se žestoko protivi podeli FBiH na dva izborna područja, očigledno favorizujući elektorski sistem pod uslovima sličnim onima pod kojima se biraju poslanici u Parlamentu FBiH, dočim u dva HDZ-a sumnjaju da će se takvom elektorskom podelom moći izboriti za hrvatskog člana Predsedništva BiH.

Prosto rečeno, Bošnjaka ima mnogo više nego Hrvata u Federaciji BiH, pa će se teško moći pronaći model koji će garantovati najjačim hrvatskim strankama da će njihov zajednički kandidat na izborima 2014. godine biti vrednovan kao drugi izabrani član Predsedništva BiH iz FBiH, iza prvoplasiranog bošnjačkog kandidata, a pored još najmanje jednog kandidata bošnjačkih stranaka koji će osvojiti više glasova od zajedničkog kandidata hrvatskih stranaka. Tim pre što taj kandidat može biti iz reda „ostalih“, izjašnjavajući se, recimo, kao Bosanac (Rom, Jevrej, Slovak itd.), a sprovođenje presude „Sejdić, Finci“ ima za cilj upravo davanje mogućnosti svim građanima BiH da se kandiduju na izborima i za članove Predsedništva BiH.

Uzimajući sve ovo u obzir, traganje za politički prihvatljivim modelom izbora dva člana Predsedništva BiH iz FBiH izgleda kao nemoguća misija, pa će biti vrlo zanimljivo posmatrati kako će eksperti iz Brisela uspeti da pomire stavove vodećih hrvatskih i bošnjačkih političara u meri dovoljnoj za dvotrećinsku podršku u parlamentu za minimalnu korekciju u Ustavu BiH.

Srbi na bezbednoj udaljenosti?

Vodeći srpski političari, Milorad Dodik i Mladen Bosić, posle višenedeljne svađe kod kuće, u gostima kod Filea u Briselu su mogli da proglase zajedničku, istina, očekivanu pobedu. Provođenje presude „Sejdić, Finci“ Srpskoj ne donosi nikakve probleme, jer Srpska ostaje jedna izborna jedinica u kojoj će svaki njen građanin moći da se kandiduje i za člana Predsedništva BiH, s tim da će, naravno, pobeđivati samo onaj koji bude imao podršku najjačih srpskih stranaka. Što, je li, ne znači da će taj izabrani i znati da na najbolji način zaštiti interese Srpske u Sarajevu u narednom periodu, posebno zahtevnom sa stanovišta „procesa približavanja BiH Evropskoj uniji“.

O kontroverzama tog procesa upečatljivo svedoči informacija sa briselskog sastanka da će EU smatrati sve političare u BiH odgovornim ako se ne bude našlo rešenje za provođenje presude „Sejdić, Finci“, iako je sada, praktično, ostalo da rešenje nađu vođe Bošnjaka i Hrvata, dok se to pitanje u Srpskoj može smatrati rešenim, što ne spore ni bošnjački ni hrvatski političari. Ispada, dakle, da bi posledice opstrukcije u Federaciji BiH mogli da trpe i srpski političari i Srpska, iako u toj stvari nisu ni najmanje odgovorni !? Ali, biće da je to cena sadašnjeg trenutka „procesa približavanja BiH EU“.

Po kojoj ceni će se uspostaviti mehanizam koordinacije – pitanje je oko koga ima najviše nepoznanica. Ni Dodik, ni Bosić nisu iznosili detalje pregovora o pomenutom mehanizmu, pa se sada samo može nagađati kako će i u kojoj oblasti funkcionisati taj budući domaći politički izum za prikupljanje novca iz pretpristupnih fondova EU. Primera radi, pojedini nižerangirani funkcioneri Dodikovog SNSD-a na službi u Sarajevu nedavno su pominjali da, zarad dobijanja novca iz IPA fonda za razvoj poljoprivrede, „nije daleko dogovor u vezi sa uspostavljanjem agencije za plaćanje u poljoprivredi i uspostavljanjem zajedničkog računa u okviru kojeg bi bili podračuni za entitete i Brčko distrikt”. Ipak, o tome do danas niko nije govorio ni u vrhu Srpske, niti u opoziciji.

Dodik je isticao da “mehanizam koordinacije mora da se zasniva na analizi Evropske komisije prema kojoj se 73 odsto odluka na evropskom putu donosi na nivou entiteta”, a sličan stav imaju i hrvatski političari. Tako je lider HDZ-a 1990 Martin Raguž odmah po povratku iz Brisela poručio da je uloga kantona nezaobilazna u izgradnji mehanizma koordinacije, što jeste logično ako se ima u vidu da kantoni u FBiH, prema Ustavu FBiH, imaju većinu nadležnosti u obrazovanju, zdravstvu, poljoprivredi itd.

Drugim rečima, Srbi i Hrvati su približeni u stavu da se u “procesu približavanja BiH EU” instuticije BiH pitaju samo onoliko koliko je neophodno da bi Srpska, odnosno kantoni u FBiH i Brčko distrikt, dobili lakše novac iz pretpristupnih fondova EU, dok bošnjački političari insistiraju da – kako to maglovito objašnjava Lagumdžija – institucije BiH u pomenutom procesu ne budu samo “protočni bojler”. No, ako mehanizam koordinacije bude podrazumevao da entiteti i kantoni samostalno donose odluke iz svoje nadležnosti, a da se, kada je reč o “projektima” na nivou BiH, odluke donose putem konsenzusa – onako kako je taj princip omeđen u Ustavu BiH – onda ni Bošnjaci, ni Srbi, ni Hrvati ne bi trebalo da strahuju za sopstveni opstanak i razvoj. Dakle, problem može nastati ako se naruši podela nadležnosti ili konsenzus. O tome, uostalom, i govori peti princip iz načela koja su usaglašena na briselskom sastanku.

No, imajući u vidu programske težnje bošnjačkih političara za “malo više” centralizacije BiH, uz briselsko nerazumevanje specifičnosti BiH i kontroverzno tumačenje podjednake odgovornosti svih za sve u BiH – neće biti teško zamisliti ni da se sledeći mukotrpni briselski sastanak pretvori u još jedan u nizu povoda za novi-stari politički razlaz Srba, Bošnjaka i Hrvata.

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner