Sudbina dejtonske BiH i Republika Srpska

Srpska zauvek, a BiH dok mora!

PDF Štampa El. pošta
Dragiša Spremo   
četvrtak, 14. oktobar 2010.

 

Srpska zauvek, a bih dok mora! – tako je glasio izborni slogan SNSD Milorada Dodika

Kakvi su izgledi za dejtonsku BiH nakon smene bošnjačkih članova  u Predsedništvu?

Kakve nagoveštaje daje i šta se može očekivati od Izetbegovića juniora?

Izbori u Bosni i Hercegovini su provedeni i sada znamo kako će izgledati struktura nove vlasti u entitetima, kantonima i na državnom nivou. Većih i značajnih promena nema. U Republici Srpskoj Dodikov SNSD je potvrdio i ojačao dosadašnju poziciju u svim izbornim jedinicama, predstavivši se kao stranka sa najširom izbornom bazom  i kadrovskom osnovom. Srpska demokratska stranka (SDS) i Partija demokratskog progresa (PDP) takođe su se potvrdile kao velike i značajne stranke, ali njihovi kandidati za najviše entitetske i državne funkcije ( Ognjen Tadić kao kandidat za predsednika RS, a Mladen Ivanić za srpskog člana u Predsedništvu BiH) ipak su poraženi od dvojice glavnih aduta SNSD – Milorada Dodika i Nebojše Radmanovića, Ali,ove stranke i dalje će imati respektabilan broj poslanika u Narodnoj skupštini RS, kao i svoje predstavnike u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Iz ovoga bi se mogao izvući jedan opšti zaključak: Republika Srpska funkcioniše kao relativno stabilan i homogen ustavno-pravni i politički mehanizam, koji zadovoljava osnovne političke interese i težnje većine njenih građana. Stoga i nisu bile nužne neke značajnije promene u strukturi vlasti. Pozitivno je i to da među srpskim strankama, bez obzira da li su na vlasti ili opoziciji, nema bitnih razlika i većih podela kada su na dnevnom redu vitalna pitanja za Srpsku.

Pad Silajdžića i Stranke za BiH

U bošnjačko-hrvatskom entitetu,kako je i nagoveštavano,dogodile su se izvesne promene, ali ne takvog opsega i karaktera da bi se moglo govoriti o celovitom prestruktuisanju vlasti, promeni političkog kursa i ulaska Federacije BiH u jedan mirniji period, bez turbulencija na javnoj sceni.

Svakako najveća i najznačajnija promena u FBiH je apsolutni poraz Stranke za BiH i njenog lidera Harisa Silajdžića,koji su ceo posleratni period obeležili  velikobošnjačkim idejama, težnjom za poništavanje Dejtona i važećeg Ustava BiH, retrogradnim stavom prema Srbima i srpskoj republici, svojatanjem države i njenih institucija, ignorantskim odnosom prema susedima. Rušenjem mostova oko sebe i istrajavanjem u samovolji i nesporazumima, Silajdžić i njegova SBiH , kako je sada vidljivo, gubili su tlo pod nogama i u samoj FBiH , pa oktobarski poraz u izborima dolazi kao logična posledica svega toga.

Nešto manju podršku nego ranije zabeležila je i najveća bošnjačka partija – Stranka demokratske akcije (SDA), na čijem je čelu Sulejman Tihić. A značajan prodor na bošnjačkoj političkoj sceni ostvarili su socijaldemokrati (SDP BiH) Zlatka Lagumdžije i Stranka za bolju budućnost BiH (SBB BiH) Fahrudina Radončića.

U zapadnoj Hercegovini, u delu Federacije gde je najbrojnije hrvatsko stanovništvo,najviše poverenja birača i očigledan uspon  zabeležila je Hrvatska demokratska zajednica Dragana Čovića, koja je potvrdila i ojačala svoj visoki rejting. Dobar izborni uspeh HDZ-a, koji će imati važnu ulogu u formiranju nove vlasti na svim nivoima organizovanosti u BiH (u opštinama, kantonima, entitetu, ali i u okviru najviših državnih organa u BiH) zasenjen je činjenicom da je njihov kandidat za hrvatskog člana Predsedništva BiH Borjana Krišto poražena glasovima Bošnjaka,koji su preglasavanjem malobrojnijih Hrvata i ovog puta na tu funkciju izabrali Željka Komšića, inače člana SDP Zlatka Lagumdžije.

Čović: Lagumdžija želi "malu džamahiriju"

Ovo je ogorčilo rukovodstvo HDZ, pa se na Radiju Hrceg-Bosne odmah oglasio Dragan Čović,lider te stranke, koji je optužio predsednika SDP Zlatka Lagumdžiju da Federaciju BiH želi da pretvori u „malu džamahiriju“

''SDP se danas ponaša gore nego bilo koja radikalna bošnjačka stranka''. Lagumdžiju više ne zanima BiH, već Federacija u kojoj bi pokazao dominantnost jednog naroda. On  sebe  već vidi i kao predsjedavajućeg u Savjeta ministara. Drugim riječima, on bi sve uzeo sebi, a onda bi Hrvatima dodijelio mrvice'', naveo je Čović.

Čović odbacuje mogućnost da Lagumdžija zauzme poziciju predsedavajućeg Saveta ministara BiH, pojašnjavajući da to mesto, prema redosledu i uspostavljenoj praksi , u ovom mandatu pripada Hrvatima.

''Nije važno hoću li to biti ja, ili neko drugi iz HDZ-a BiH'', rekao je Čović. On je takođe  napomenuo da je partnerstvo sa SNSD-om  iz Republike Srpske neupitno i da bez HDZ-a BiH i SNSD-a nije moguće sastavljati bilo kakvu vlast na nivou države

BIH ili ne BIH ?

Poslaničko pregrupisavanje u Predstavničkom domu i Veću naroda Parlamentarne skupštine BiH i izmene u personalnom sastavu Predsedništva BiH (Bakir Izetvegović umesto Harisa Silajdžića) imaće, van svake sumnje. pozitivnog uticaja na opšte političke prilike u Bosni i Hercegovini. U BiH su,inače, poslednjih godina poremećeni unutrašnji odnosi. Podele i međusobni antagonizmi po nacionalnoj i verskoj osnovi su produbljeni, pa se samo po sebi nameće pitanje može li ovakva BiH da opstane.

Delimično promenjena kadrovska garnitura u Parlamentarnoj skupštini, Ministarskom veću i Predsedništvu BiH, u kojima se oblikuje vlast na nivou države, nagoveštava da bi u narednom periodu moglo doći do međusobnog približavanja. Dve glavne bošnjačke stranke - SDA , koju će u Predsedništvu BiH zastupati sin Alije Izetbegovića Bakir i SBB BiH F. Radončića izjašnjavaju se za međustranačku saradnju i približavanje susedima.Ostaje, međutim, da se vidi šta će od toga biti u stvarnosti.

Da bi se harmonizovali odnosi unutar BiH i regiona bilo bi neophodno da Bošnjaci jasno i glasno kažu da li konačno prihvataju BiH na način kako je ona profilisana u Dejtonu (država sa dva entiteta i tri konstitutivna naroda) ili će i dalje istrajavati na „jedinstvenoj“ (a u stvari centralizovanoj) BiH u kojoj bi oni vodili glavnu reč. U isto vreme od Bakira Izetbegovića očekuje se da jasno kaže ostaje li dosledan politici svoga oca, koji je i započeo rat sa Srbima u BiH, a kasnije i svojim saveznicima – Hrvatima.

Vreme će brzo pokazati čemu stvarno teže pobedničke stranke i novouspostavljene vlasti u BiH.

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner