Početna strana > Debate > Istina i pomirenje na ex-YU prostorima > REKOM – stop proizvodnji lažne istorije
Istina i pomirenje na ex-YU prostorima

REKOM – stop proizvodnji lažne istorije

PDF Štampa El. pošta
Stefan Karganović   
subota, 27. oktobar 2012.

Borba za istorijsku istinu na Balkanu, u onom delu koji se odnosi na kontroverzne sukobe devedesetih godina prošlog veka, ulazi u ozbiljnu fazu. Inspiratori tog sukoba sada koriste svoje lokalne saradnike za proizvodnju lažnog tumačenja događaja kojim će biti apsolvirani od ogromne krivice koju snose za podsticanje i raspirivanje nasilja na Balkanu između 1990. i 1995.

Inicijativa za REKOM, koju su lansirali Nataša Kandić i Fond za humanitarno pravo, na čijem je čelu, predstavlja uznemiravajući primer pokušaja da se istorija prekroji i sabije u uske ideološke okvire. Skoro sve banana državice bivše Jugoslavije podlegle su pritisku i potpisale su blanko ček inicijativi za REKOM. To znači da su navodnim „nevladinim organizacijama“ koje se finansiraju iz inostranstva unapred potpisali dozvolu da im u skladu sa svojom političkom i ideološkom agendom pišu noviju istoriju. Srbija je do sada u ovoj igri ostala izuzetak. Tadićeva vlada se nije  pridružila REKOM-u, verovatno u strahu od lošeg predizbornog publiciteta, ali se može pretpostaviti da je taj zadatak  svesno ostavila za kasnije, uverena da će na izborima pobediti.

Za predsednika Nikolića i njegovu vladu, sada je došao trenutak istine. Oni se moraju izjasniti da li će prići REKOM-u, ili će postupiti u državnom interesu Srbije i odbiti da to učine.

Zato je neophodno podići svest državnog vrha i svih građana u odnosu na kobne implikacije ove inicijative. Predsednik Nikolić i Vlada će biti pod neizdržljivim pritiskom da stave državni pečat na ovaj negativan projekat. Osvešćeni građani im moraju pomoći da se tom pritisku uspešno odupru i da decidno odbace pokušaj pisanja lažne istorije. Iznećemo nekoliko argumenata zašto je inicijativa za REKOM loša za srpsku državu i za sve građane Srbije.

Kao prvo, važno je naglasiti paralelu između metodologije pisanja "dogovorne istorije" ratova devedesetih Nataše Kandić i njene današnje ekipe i veštačkih, politički programiranih „istorija“ koje su bile pisane pod komunizmom. Sličnosti su tu ne samo eklatantne već i potpuno razumljive, kada se ima u vidu komunistička pozadina starih aktera koji se sada bave „istorijom“ po nalozima novih naredbodavaca. Prva i osnovna zamerka takvoj metodologiji je da primenjuje kriterije politike, a ne nauke. Ovo je za državu i građane sasvim dovoljno da ovoj inicijativi kategorički kažu – ne!

Drugo, ne samo lažne nego i nebalansirane istorije potencijalno predstavljaju ozbiljnu pretnju po mir. Na izvesan način, iskustvo Nemačke posle Prvog svetskog rata, kada je bila politički prisiljena da prihvati tumačenje događaja i, sledstveno tome, krivicu – mada to nije odgovaralo objektivnom stanju – paradigmatično je u ovom pogledu. Nemački narod to nije mogao da prihvati, a to je dovelo do poznatih i tragičnih reakcija. To je još jedan moćan argumenat protiv nametanja lažiranih istorijskih narativa. I Srbiji i susedima potrebni su mir i saradnja, a to može zaživeti samo na osnovi uzajamno prepoznate istine, nikada dogovorenih laži. Srbiji su potrebni istina, otvorenost i demokratija, ne provokacije i ponižavanja, što bi, kao u vajmarskoj Nemačkoj, moglo da rezultira nesagledivo lošim posledicama.

Treće, objektivno i sveobuhvatno sagledavanje činjenica vezano za začetak i tok jugoslovenske krize u najvećoj je meri politički i moralno korisno za srpsku stranu, a u podjednakoj meri je moralno i pravno pogubno za ostale balkanske aktere i njihove inostrane pomagače. U prevashodnom interesu Srbije i srpskog naroda u celini jeste da se događaji devedesetih godina istraže i da se činjenice utvrde na pošten i objektivan način. Inicijatori i sponzori REKOM-a upravo jesu ti koji imaju da se suoče sa po njih katastrofalnim činjenicama. Zato, u interesu nacionalne bezbednosti i preporoda, srpska država i Vlada imaju imperativnu obavezu da  insistiraju na objektivnoj i naučnoj analizi činjenica, što znači da odbace svaki pokušaj njihovog tendencioznog politiziranja.

Neprihvatljive posledice sprovođenja programa samopostavljene Komisije za REKOM su mnogobrojne. Nijedna ozbiljna država važan zadatak pisanja svoje istorije ne poverava privatnim organizacijama pod uticajem stranaca, pogotovo ne ako su zainteresovani da se istorijska građa predstavi na netačan način. Jednom unapred postavljen „pečat“ Srbije na inicijativu za REKOM teško će se moći povući sa konačnog izveštaja. Predvidljivi zaključci o krivici Srbije, Republike Srpske i srpskog naroda u celini, „genocid u Srebrenici“ i odgovornost srpske strane za izazivanje sukoba u bivšoj Jugoslaviji u tom izveštaju će biti centralne tačke.

Međutim, cilj „istoričara“ REKOM-a nije apstraktan. Oni ne pišu lažnu istoriju iz ličnog zadovoljstva, već upravo zato da bi lažnu konstrukciju operacionalizovali na političkom planu. Oni žele da njihov lažni narativ bude nametnut kao normativan. Uslediće zahtevi da se krivotvorena verzija REKOM-a predaje u školama i da je se javni radnici i mediji moraju strogo držati u svojim izjavama i izveštajima. Zahtevaće se da nezavisno istraživanje i razmatranje činjenica, mimo okvira koji će biti propisani u zaključcima REKOM-a, bude krivično kažnjivo. Politički agitatori ućutkaće prave istoričare, pod pretnjom strogih kazni, za savesan i profesionalan rad.

Treba li da nastavimo dalje?

Građani Srbije imaju mogućnost da kažu predsedniku Nikoliću i Vladi šta misle o REKOM-u.

Istorijski projekat Srebrenica sastavio je peticiju sledeće sadržine:

„Mi, dolepotpisani građani Srbije, zahtevamo od predsednika Tomislava Nikolića i srpske Vlade da odbiju svako učešće zvaničnih državnih ustanova u radu Koalicije za REKOM, koji koordiniraju Nataša Kandić i njen Fond za humanitarno pravo. Ocenjujemo da to telo nije kompetentno da se na objektivan i profesionalan način bavi uzrocima, tokom i posledicama ratova na teritoriji bivše SFRJ devedestih godina prošlog veka. Podrška državnih ustanova Srbije na bilo koji način projektu REKOM-a nanelo bi neprocenjivu štetu interesima države i svih njenih građana.“

Građani koji su saglasni sa tekstom ove peticije državnim organima mogu je potpisati na sledećem linku:

http://www.gopetition.com/petitions/peticija-vladi-srbije-protiv-pridru%C5%BEivanja-inicijativi.html

Vaš glas će se čuti. Pridružite se Inicijativi za poraz REKOM-a.

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner