Početna strana > Rubrike > Politički život > Diplomatska poseta ili demonstracija sile
Politički život

Diplomatska poseta ili demonstracija sile

PDF Štampa El. pošta
Vladimir Jevtić   
petak, 22. maj 2009.

Čekajući potpredsednika

Današnji 20. maj biće obeležen kao dan najveće okupacije Beograda enormno jakim srpsko-američkim bezbednosnim snagama. Povod jeste svakako poseta američkog potpredsednika DŽozefa Bajdena. Aktuelni američki potpredsednik rođen je u Skrentonu u američkoj saveznoj državi Pensilvaniji, 20 novembra 1942 god. Sa 29 godina postao je jedan od najmlađih senatora u istoriji. Njegov sin trenutno “služi“ američkim interesima u Iraku, kao kapetan 261. brigade nacionalne garde Delavera.

Ovoj poseti američkog potpredsednika prethodile su skandalozne izjave date na brojnim skupovima u organizaciji albanskih lobija. Međutim, pre nego što pređemo na suštinske razloge posete moramo navesti na koji način je ova poseta uticala na svakodnevni život građana srpske prestonice…

Prestonica u obruču

Prisustvo policije i specijalno obučenih agenata, jeste do te mere primetno da se prirodno nameće pitanje da li je u pitanju diplomatska poseta koja bi za cilj trebala imati unapređenje odnosa između dve zemlje ili je reč o pravoj militarizaciji naše prestonice.

Broj policajaca i specijalaca MUP-a Srbije je zaista frapantan, po izveštajima medija na određenim deonicama auto puta, centralnim beogradskim ulicama kao i na aerodromu “Nikola Tesla” raspoređeno je preko 3.500 pripadnika obezbeđenja kao i 350 pripadnika specijalnih američkih bezbednosnih agencija, koje su angažovane u obezbeđenju najviših američkih zvaničnika. Pravo opsadno stanje. Naravno da se ruta kojom će se kolona od nekoliko desetina vozila u kojoj će se nalaziti američki potpredsednik kretati drži u strogoj tajnosti. Bajden će se prevoziti u famoznom “Bajden-mobilu” veoma sličnom tzv. “Obama-mobilu”. Kao što američki predsednik može računati na Boing-747 ili popularni “Air force  1” koji je ujedno i komandni centar u kriznim situacijama, tako Bajden može računati na neku vrstu skromnijeg pandana. Naime, na beogradski aerodrom sleteće (u pratnji dva lovca vazduhoplovstva Vojske Srbije tipa Mig-29 čiji je remont skorije obavljen u Rusiji) Boing-757, nazvan, “Air force 2”.

Možemo se zapitati zbog čega se američki potpredsednik oseća toliko ugroženim da bi zato bile potrebne takve mere obezbeđenja? Da li u Srbiji zaista postoji realna pretnja po bezbednost DŽozefa Bajdena? Ako je za ikakvu utehu i mere obezbeđenja u zemljama u regionu takođe su ogromne. Kako se to odrazilo na saobraćaj u Beogradu? Izveštač jedne naše televizije, izjavljuje polu šaljivo kako bi sa saobraćajem sve bilo u najboljem redu da Bajden svakodnevno dolazi u Beograd. Prilično zanimljiv smisao za humor, samo brojnim građanima Srbije na žalost davno više nije do smeha. Moramo reći da svakako više ne bi bilo problema u saobraćaju, zato što saobraćaja više ne bi ni bilo! Čak je i pešacima kretanje ograničeno u toj meri da je veliki broj građana ostao u svojim domovima, svakako uz prisutan strah od brojnih snajperista raspoređenih po ključnim tačkama na krovovima većine vladinih zgrada. Snimanje na aerodromu je bilo najstrožije zabranjeno… Pomalo situacija nalik onoj prilikom delimičnog pomračenja Sunca iznad Srbije u avgustu 1999. god, kada su ljudi u strahu od “povećanog sunčevog zračenja” ostali u svojim domovima… Šalu na stranu, možemo reći da je Bajdenova poseta prouzrokovala pomračenje osnovnih ljudskih prava, kao što je pravo na slobodno kretanje… Napetost zbog tolikog broja snaga bezbednosti se gotovo oseća u vazduhu dok, policijski helikopter kruži u vazduhu, a snajperisti sa krovova pomno posmatraju nedužne prolaznike… Sve podseća na loš, visoko budžetni američki akcioni film. Da li će film po nas imati srećan ili tužan kraj to će zavisiti od eventualnog ispunjenja ili neispunjenja Bajdenovih zahteva.

Veoma je zanimljivo to što je protest radnika koji su blokirali saobraćaj ispred zgrade Vlade Republike Srbije izazvao toliko ogorčenja pojedinih građana, a naročito ministara u vladi, od kojih su se čak mogle čuti izjave o tome kako bi sada bilo da ministri izađu na ulice i sednu na šine. Izjava koja zaista ne zaslužuje bilo kakav komentar. Protivno tome, iz gradskih sekretarijata može se čuti kako moramo da se strpimo zbog ovolikih mera bezbednosti jer smo jedna mala zemlja a Amerika je tako velika… U redu, ali zašto naši radnici ne bi smeli da blokiraju saobraćaj, protestujući jer su im osnovna prava kao što je pravo na egzistenciju ugrožena a sa druge strane govori se o tome da se moramo strpeti dok traje potpuna okupacija Beograda, prouzrokovana posetom američkog potpredsednika.

Mogli bismo se zapitati šta bi se tek dogodilo da je u zvaničnu posetu Beogradu dolazio u svetu mega popularni Barak Obama, prvi predsednik afro-američkog porekla u istoriji Sjedinjenih Država. Da li bi on bio praćen korpusom nacionalne garde neke od američkih saveznih država ili bi sa sobom poveo “samo” jednu omanju jedinicu specijalnih agenata, podržanih bataljonom posebno obučenih snajperista koji su na poligonima širom Amerike obučavani u nišanjenju u građane koji se usude da u datom momentu dok ispod njih prolazi kolona sa nekim od visokih američkih zvaničnika otvore prozor kako bi provetrili prostorije? Građani u Hrvatskoj su upozoreni preko sredstava javnog informisanja da će snajperisti imati ovlašćenje da pucaju prilikom posete američkog potpredsednika Zagrebu ukoliko im se neko ko otvara prozor učini sumnjiv.

I dalje nije jasno da li bi trebalo da se radujemo poseti američkog potpredsednika i unapređenju odnosa sa “jedinom preostalom vojnom i ekonomskom silom” ili da drhtimo u strahu od tolikog prisustva bezbednosnog personala na ulicama glavnog grada…

Bajdenove izjave

Koliko je snishodljiv bio odnos pojedinih medija, dovoljno govori i pitanje koje je postavila voditeljka jedne naše televizijske kuće, naime, ona je našla za shodno da konstatuje kako Bajdenova odeća jeste prikladna i kako je pažljivo odabrana tako da ne bude preteća! Smešno, ali istovremeno i groteskno… Nažalost, naša stvarnost i spoljno politička pozicija Srbije jeste upravo groteskna. Možda Bajdenova odeća kao ni njegov osmeh ne deluju preteći, ali njegove ranije izjave svakako se mogu tako klasifikovati.

Pojedini mediji su preneli izjave američkog potpredsednika u kojima on tvrdi da su Srbi “degenerici” i da su “neobrazovani”, međutim, manje pažnje je posvećeno recimo Bajdenovom govoru na jednom od brojnih skupova u organizaciji albanskih lobija u Vašingtonu. O tome na koji način američki potpredsednik otvorena podržava albanske “ nacionalne interese” može se uvideti iz njegovog poprilično strastvenog govora u kome se zalaže za “rešenje” albanskog pitanja na Balkanu. Između ostalog, on je izjavio kako će se celokupnim svojim bićem zalagati da se američko vojno prisustvo, u kome trupe imaju pravo da pucaju i ubiju kako bi zaštitile prava Albanaca gde god su ona ugrožena na Balkanu, nastavi. To prisustvo po njegovim rečima bi trebalo da se nastavi sve dok se ne završi naš posao u regionu. “Dopustite mi da definišem završen posao, pod tim podrazumevam razvoj demokratskih institucija na Kosovu, u Makedoniji i Albaniji”, izjavio je tom prilikom DŽozef Bajden. Videli smo do koje mere su institucije na Kosovu demokratske… Bajden u istom tonu nastavlja: “svet mora prepoznati patnju kroz koju su prošli Albanski stanovnici na Balkanu…”, i dalje veoma ostrašćeno nastavlja u istom maniru: da sve dok Srbi ne pogledaju sebe u lice I ne shvate da su izmanipulisani od strane svojih lidera ulogom žrtve. Cilj Nirnberškog procesa po Bajdenu nije bio da se nemački narod kazni, već da pogleda istini u oči i shvati činjenicu da je bio izmanipulisan. Doduše, Bajden priznaje u govoru pred okupljenim albanskim lobistima kako, ”i među Srbima ima dobrih ljudi”.

Pojedinim Bajdenovim skandaloznim izjavama trebalo bi dodati i te da su Srbi agresori, silovatelji, kasapi i ubice dece…

Pravi razlozi Bajdenove posete

Pređimo konačno na suštinu problema i prave razloge Bajdenove posete Beogradu. U centru grada pojedini predstavnici opozicionih stranaka protestovali su zbog Bajdenove posete i predlagali su da se on proglasi personom non grata u našoj zemlji, upravo zbog ranijih Bajdenovih izrazitih antisrpskih stavova i usled toga što je razlog njegove posete samo dalje uslovljavanje Srbije. Zvaničan povod Bajdenovog dolaska jeste tzv. ”resetovanje” odnosa između Srbije i Amerike. Pogledajmo šta bi to trebalo tačno da znači… Bajdenovoj poseti Beogradu prethodila je poseta Sarajevu i nakon srdačnog zagrljaja sa Harisom Silajdžićem u bosanskom parlamentu, Bajden je uputio upozorenje liderima entiteta u Bosni i Hercegovini. Na to da je u Američkom interesu smanjenje stepena samostalnosti entiteta u Bosni ukazao je i sam Bajden svojom sledećom izjavom: “Bože kada ćete se umoriti od te retorike“, misleći pri tome na retoriku koja propagira nacionalne interese.

Naravno da se pod liderima pre svega podrazumeva Milorad Dodik i jedan od primarnih razloga posete DŽozefa Bajdena Sarajevu jeste taj da se izvrši pritisak na predsednika Republike Srpske, kako bi se umanjila samostalnost srpskog entiteta, što bi doprinelo jačanju institucija vlasti u Sarajevu. Prema rečima Bogdana Subotića, bivšeg generala Vojske Republike Srpske „DŽozef Bajden je stigao da bi razdvojio Srbiju i Republiku Srpsku” .Naravno da će jedan od zahteva američke administracije biti taj i da Srbija izvrši pritisak na Milorada Dodika kako bi stavovi Srba u Bosni omekšali i kako bi se ubrzala potpuna integracija srpskog entiteta u unitarnu Bosnu i Hercegovinu. Zanimljivo je kako Bajden govori o tome kako bi trebalo sprečiti rasturanje Bosne i očuvanje Dejtonskog sporazuma time što će se sprečiti jačanje nacionalističkih pretenzija, svakako pri tome misleći na Republiku Srpsku, dok sa druge strane nema ništa protiv nacionalizma kosovskih Albanaca. Na protiv, američka administracija je svojom podrškom i bombardovanjem Srbije omogućila stvaranje jedne političke crne rupe na Balkanu, od Srbije nepriznate države Kosovo. Američka administracija, upravo suprotno podstiče nacionalizam kosovskih Albanaca, što uzgred ne bi trebalo mnogo da nas začudi, ukoliko uzmemo u obzir koliki je uticaj albanskog lobija. Naravno da će jedna od stanica na Balkanskoj turneji američkog potpredsednika biti i Priština. Sam dolazak DŽozefa Bajdena na Kosovo potvrđuje da Amerika smatra da kada je nezavisnost Kosova u pitanju to odavno već rešena stvar i da Bajden dolazi u posetu Fatmir Sejdiu kao legalno izabranom predsedniku suverene države. Bez svake sumnje, Bajdenu će u Prištini biti priređen glamurozni doček, a po svemu sudeći, kako navode kosovski mediji, Bajden će biti odlikovan ordenom za zasluge, takozvanim “Zlatnim ordenom slobode” . Nezavisno Kosovo ima ogromnu podršku kako bivše tako i sadašnje američke administracije. O tome svedoče i same Bajdenove reči: “Ova nezavisnost je još uvek nova ali je nepovratna”. Usled toga, episkop raško-prizrenski Artemije nije dao blagoslov poseti američkog potpredsednika manastiru Visoki Dečani. U zvaničnom saopštenju, navodi se da je Bajdenova poseta potvrda da je Kosovo kog su teroristi otcepili od Srbije, počinivši pritom nebrojane zločine nad srpskim civilima, srpskom verskom i kulturnom baštinom, nezavisno. Kasnije su mediji saopštili da je sinod SPC preinačio ovu odluku, tako da će Bajden ipak posetiti srpski manastir. Bez sumnje da je ovoj odluci sinoda prethodila žestoka rasprava što potvrđuje da u SPC postoje izrazita neslaganja kada su u pitanju odnosi prema zapadu… Međutim, i ako je to pitanje vrlo osetljivo, možda bismo se mogli zapitati da li je uprkos tome što ne postoji mogućnost direktnog uticaja vlasti na odluke sinoda, ipak određeni politički pritisak državnog vrha izvršen kako bi se data odluka episkopa promenila? Dakle, ni o kakvom navodnom unapređenju odnosa ne može biti ni reči, tim pre što se ponovo čuje retorika tako karakteristična za nama vrlo dobro poznatu politiku “ štapa i šargarepe “. Šta bi, dakle, Srbija trebala da očekuje od posete američkog potpredsednika?

Bojim se ništa novo, osim novog uslovljavanja. Naime, ukoliko Srbija ispuni zahtev da izvrši pritisak na Milorada Dodika, moglo bi se očekivati da će u doglednom roku moći da očekuje na podršku Amerike kada je u pitanju približavanje Evropskoj Uniji. Ukoliko pak, Srbija ne postupi na odgovarajući način, uslediće kazna u vidu dalje izolacije Srbije i njenih građana… Bajden će takođe pružiti podršku političkim strujama u zemlji koje se u poslednje vreme sve više zalažu za to da Srbija pristupi NATO paktu. Veoma je zanimljiva činjenica da je najpre doneta odluka da Vojska Srbije učestvuje na manevrima NATO-a u Gruziji, a onda se od te odluke odustalo usled toga što je Rusija zauzela veoma oštar stav prema tome da ti manevri predstavljaju direktnu pretnju njenom suverenitetu i očiglednu provokaciju nakon nedavno okončanih žestokih sukoba.

Veoma je zanimljiva pozicija Evrope. U Americi se smatra da je Bajdenova poseta potvrda slabljenja Evrope i njenog uticaja i interesa na Balkanu. Čini se da je poseta potpredsednika Bajdena istovremeno znak Evropi a pre svega Rusiji da i nova američka administracija na čelu sa Barakom Obamom nije zanemarila Balkansko pitanje i da itekako želi da sačuva svoje kako saveznike tako i pozicije u regionu. Po rečima Edvarda DŽozefa predavača na „DŽon Hopkins“ institutu za internacionalne studije, Evropa je slaba i stoga je Bajdenova poseta bila neophodna. Američki mediji glorifikuju navodnu Bajdenovu odlučnost i hrabrost koju je on ispoljio time što je ”poslednjem srpskom diktatoru u lice rekao da je ratni zločinac”.

Sve ovo dovoljno govori o tome da su sve tvrdnje o navodnoj promeni američke politike dolaskom predsednika Baraka Obame u Belu kuću bile bez osnova. Sigurno je da posle imenovanja DŽozefa Bajdena za potpredsednika i njegovih poznatih stavova tako nešto ne bi trebalo ni da očekujemo.Upravo je i DŽejms Dobins, bivši specijalni izaslanik za Balkan u Klintonovoj administraciji izjavio da nikakvih spektakularnih promena neće biti .”Što se tiče transatlantskih odnosa, posebno u pogledu Balkana, ne verujem da će biti većih promena ili preispitivanja politike prema tom regionu. U stvari nema nezadovoljstva Bušovom politikom i mislim da će ona u tom pogledu biti nastavljena.

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner