Početna strana > Prenosimo > Nećemo čuvati dobre odnose sa EU po svaku cenu
Prenosimo

Nećemo čuvati dobre odnose sa EU po svaku cenu

PDF Štampa El. pošta
Vuk Jeremić   
nedelja, 25. jul 2010.

(Večernje novosti, 24.7.2010)

Odgovor Međunarodnog suda pravde u Hagu razočarao je Srbiju. Nije onakav kakav smo očekivali. Otežaće našu dalju borbu za odbranu dela države. Posvađaće nas, možda, sa delom međunarodne zajednice koji očekuje da „prihvatimo realnost“...

Ali, uveren je Vuk Jeremić, šef srpske diplomatije, koji je mesecima činio sve da se ovo ne dogodi, neće ništa promeniti u pristupu države kosovskom pitanju. Siguran je da je moguće braniti poziciju Srbije po kojoj je akt secesije protivan međunarodnom pravu i posle ovog stava. Jer, uveren je, Sud nije odgovorio na suštinsko pitanje - da li su Albanci imali pravo da otcepe deo teritorije?

- Nema nikakve sumnje da je ovakva odluka Suda značajno otežala naše napore da se izborimo za pravedno, kompromisno rešenje za budući status Kosmeta, u kome jedna strana neće dobiti sve, a druga sve izgubiti. Umesto da odgovori na suštinsko pitanje - da li su kosovski Albanci mogli da se po međunarodnom pravu jednostrano otcepe od Srbije, Sud je odlučio da se izjasni isključivo o tehničkom sadržaju njihove deklaracije. Time je, praktično, prepustio ovaj vruć krompir Generalnoj skupštini UN, u kojoj ćemo našu poziciju braniti principijelnom tvrdnjom da je pravo na secesiju neprihvatljiv način rešavanja problema suvereniteta i teritorijalnosti. Očekujem da će biti dosta država koje će imati razumevanje za taj naš stav.

Nisu retka pominjanja podele Kosova, pa ni ideje o razmeni teritorija. Da li se ikada povela ijedna diskusija u državnom vrhu na tu temu?

- Ovog trenutka su sve naše snage usmerene na to da se izborimo za otpočinjanje procesa koji bi doveo do kompromisnog rešenja za Kosovo. Sada bi bilo izuzetno kontraproduktivno licitirati sa tim šta bi mogao biti njegov konačni ishod.

Koliko činjenica da se Sud nije bavio pravom na otcepljenje, odnosno proglašenjem državnosti, ostavlja prostor našoj diplomatiji da nastavi da ubeđuje zemlje koje nisu priznale Kosovo da to i dalje ne čine?

- Borba za očuvanje teritorijalne celovitosti trajaće onoliko dugo koliko budemo spremni da u njoj istrajemo. Koliko god ona bila teška, mislim da nemamo pravo da se iz nje povučemo. Ova vlada, kao i svaka buduća, nikada ne sme priznati jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova. To je naša ustavna, politička, ali i istorijska i moralna obaveza. Nastavićemo da, u tom smislu, koristimo sva politička i diplomatska sredstva koja se nalaze na raspolaganju miroljubivih suverenih država.

Šta stoji u pismu koje će predsednik Srbije uputiti ovih dana na adrese 55 država?

- Predsednik Tadić će, preko ličnih izaslanika, koji će otići u 55 prestonica širom planete, uputiti poruku šefovima država i vlada tih zemalja, da bi eventualna promena njihovog stava o poštovanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta naše zemlje doprinela uspostavljanju opasnog presedana koji bi ohrabrio mnoge secesionističke pokrete u svetu. U poruci će se apelovati na njih da pažljivo prouče mišljenje Suda u kojem se nigde ne navodi da pokušaj otcepljenja kosovskih Albanaca ima utemeljenje u međunarodnom pravu. Takođe, upoznaće ih i sa činjenicom da će se ovo osetljivo pitanje raspravljati na GS UN ove jeseni i zatražiti podršku za rezoluciju Srbije koja bi otvorila put ka pronalaženju kompromisnog rešenja putem pregovora.

Ipak se očekuju brojna priznanja, govorili ste o pritiscima na čak 40 država da promene stav o podršci teritorijalnom integritetu Srbije. Koliko ste optimista da će naša argumentacija biti jača?

- Prema informacijama koje do nas dolaze sa svih strana sveta, aktivno lobiranje za nova priznavanja Kosova otpočelo je već dan nakon iznošenja sudskog mišljenja, a koliko iduće nedelje će biti u punom jeku. Mi smo mala zemlja, koja ima ograničene diplomatske resurse. Imajući u vidu činjenicu da se sa druge strane nalaze neke od najmoćnijih država današnjice, to neće biti ravnopravna borba. Mi ćemo, naravno, učiniti sve da stignemo do što je moguće više sagovornika i pokušamo da ih ubedimo da ne podlegnu pritiscima. Nažalost, po svoj prilici, biće novih udaraca. Očekuju nas izuzetno teški dani i velika iskušenja. Najvažnije je da pod ovakvim okolnostima sačuvamo pribranost, budemo jedinstveni kao narod i damo sve od sebe.

Sve snage Srbije sada se usmeravaju na nastavak „bitke“ pred UN. Jeste li počeli da pišete rezoluciju? Na čemu će se novom ona bazirati?

- Čekali smo da čujemo sudsko mišljenje i da dobijemo detaljnu analizu od našeg pravnog tima. Trenutno smo u procesu unutrašnjeg usaglašavanja, a konsultovaćemo se i sa međunarodnim stručnjacima pre nego što se odlučimo za konačni tekst.

Kakve mogu biti posledice ukoliko ne bude jasnog zaključka Generalne skupštine kojim bi se ta rezolucija podržala?

- Naš cilj je da usvajanje rezolucije otvori put ka novim pregovorima. Mi ne želimo zamrznuti konflikt na Kosovu, niti da na bilo koji način otežamo ionako složenu situaciju u regionu. Što jasniji bude zaključak Generalne skupštine, to će biti veće šanse da se ovaj proces okonča uspehom..

Kako je moguće izbeći namere Brisela da se uključi u pisanje tog teksta, čime bi se stavovi relativizovali i status više ne bi bio tema?

- Uobičajno je da zemlja koja je svojom inicijativom pred GS inicirala sudski proces bude ta koja predlaže i konačan zaključak. Spremni smo da se u najboljoj nameri angažujemo sa svim međunarodnim činiocima kako bismo obezbedili da naša rezolucija dobije najširu moguću podršku. Ali, mi imamo jasno određene crvene linije preko kojih ne smemo preći. Ne možemo dati čak ni posrednu saglasnost pokušaju kosovskih Albanaca da se jednostrano otcepe od Srbije. To u tekstu rezolucije mora biti kristalno jasno.

Ako izbegnemo nameru EU i napišemo tekst sa nama jasnom i odgovarajućom sadržinom, hoćemo li izazvati nove probleme u odnosima sa Evropom, koja već ne pokazuje prevelik interes za pristup Srbije i za skoro pokretanje pitanja kandidature?

- Postoje daleko ozbiljnije prepreke na putu proširenja EU na Balkan, nego što su razlike između Beograda i jednog broja država članica Unije oko KiM. One ne bi bile uklonjene čak ni kada bismo mi promenili našu principijelnu politiku. S obzirom na to da članstvo u EU ostaje strateški prioritet naše zemlje, svakako ćemo učiniti sve što je u domenu mogućeg da ne dođe do dodatnog komplikovanja naših odnosa. Ali, to ne možemo raditi baš po svaku cenu. Mi se u našem postavljanju prema međunarodnoj zajednici rukovodimo, pre svega, Ustavom Srbije, obavezujućim rezolucijama Narodne skupštine i političkom voljom ogromne većine građana Srbije.

Već postoje namere dela EU da se formira jedinstven stav i da pet preostalih država prizna Kosovo. Koliko je izvesno da će uspeti u tome?

- U poslednjih nekoliko dana imali smo intenzivne konsultacije na visokom nivou sa zemljama EU koje nisu priznale Kosovo. Dobili smo uveravanja da se njihova politika prema KiM neće menjati. Vlade tih država su sa tim izašle i u javnost. To su, takođe, učinile i stalne članice Saveta bezbednosti Rusija i Kina. To za nas predstavlja značajno ohrabrenje da istrajemo u našim naporima.

Albanci već jasno poručuju da pristaju samo na tehnički dijalog i to samo kao dve suverene države. Istovremeno, svaki dan slušamo poruke diplomata da moramo razviti dobrosusedske odnose i da će to biti uslov za EU. Da li je to zamka za indirektno priznavanje i kako je izbeći?

- Spremni smo da kroz dijalog rešavamo sva otvorena pitanja. No, da budemo potpuno otvoreni - u korenu svih problema sa kojima se u praktičnom smislu suočavaju naši građani koji žive na teritoriji pokrajine leži suštinska razlika Beograda i Prištine u pogledu statusa Kosova. Srbija je u poslednjih nekoliko godina nedvosmisleno pokazala da su joj mir, stabilnost i pomirenje na Balkanu prioritet. Ali, mi ne možemo učiniti nijedan korak koji bi za svoj rezultat imao indirektno priznavanje Kosova kao nezavisne države.

Iz EU su poručili da će „pratiti ponašanje Beograda“. Jeste li to doživeli kao upozorenje ili kao pretnju?

- Mi sa EU imamo partnerski odnos. Ne slažemo se po svim pitanjima sa jednim brojem članica, ali naše političke razlike rešavamo dijalogom, uz puno međusobno uvažavanje. Tu nema mesta upozorenjima ili pretnjama.

Mogućnost da odluka Suda pokrene talas secesionizma u svetu gotovo je izvesna. Premijer RS Milorad Dodik je i sam poručio da bi ovo mogle da budu „smernice“ za Srpsku. Da li bi ga Srbija podržala u nameri ako bi se odlučio na referendum?

- Odluka Međunarodnog suda pravde otvorila je Pandorinu kutiju, za koju se nadamo da će biti zatvorena odgovarajućim zaključkom debate u Generalnoj skupštini UN. Ukoliko bi se, nekim slučajem, ispostavilo da je od danas pravo na jednostrano proglašenu secesiju prihvatljivo u međunarodnim odnosima, odnosno da za to postoji većinska podrška u UN, to bi sasvim sigurno destabilizovalo mnoge države u svetu. Nadam se da se to neće dogoditi i očekujemo da će Generalna skupština potvrditi ispravnost naše politike striktnog poštovanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta država članica UN

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner