Početna strana > Prenosimo > Srbija se vratila u svet
Prenosimo

Srbija se vratila u svet

PDF Štampa El. pošta
Boris Tadić   
četvrtak, 16. oktobar 2008.

 

Novosti, 16. oktobar 2008. 

Intervju vodila Dušica Radeka

SLIKE koje pristižu iz Podgorice proteklih dana predsednika Srbije Borisa Tadića nimalo ne raduju. Otkazivanje gostoprimstva diplomatama Makedonije i Crne Gore, kaže, bile su po meri trenutka, ali do urušavanja odnosa sa susedima ne sme da dođe. Kao alfu i omegu politike koju vodi smatra odluku građana na izborima: da Srbija uđe u EU i da brani svoj integritet na KiM.
Na pitanje - koliko diplomatski uspeh Srbije pred Generalnom skupštinom UN može da promeni odnos sveta prema Kosovu, makar u smislu da se smanji broj daljih priznavanja nezavisnosti, predsednik Tadić, u intervjuu za „Novosti“, odgovara:

- To zavisi od regiona i zemalja. Pozitivno mišljenje MSP uticaće sasvim sigurno na zemlje koje se nisu izjasnile o kosovskoj nezavisnosti, a u ovom trenutku su pod pritiskom da priznaju Kosovo. S druge strane, ima zemalja koje su priznale Kosovo i koje su nam rekle da bi u budućnosti mogle da dovedu u pitanje tu odluku. Ali, to se ne može očekivati od najvećih zemalja sveta, jer poricanjem svoje odluke one bi dovele u pitanje kredibilitet politike i svoju međunarodnu poziciju. Glasanje u GS UN jeste diplomatska pobeda Srbije, posebno ako se posmatra u kontekstu velikih poraza koje smo doživljavali poslednje dve decenije. Ipak, ne treba stvarati utisak da smo priznavanja Kosova sprečili. Usporili ih jesmo, i stekli novu snagu i kredibilitet da se u vremenu koje dolazi borimo za naš teritorijalni integritet.

* Na mišljenje suda pravde možemo čekati i dve godine. Šta će država u međuvremenu da radi?

- Nastavlja se diplomatska akcija koja je na neki način izmenila spoljnopolitičku poziciju Srbije, pre svega, u UN. Sledi osnaživanje ekonomskih i drugih veza, jer time političke odnose činimo trajnijim i podižemo šanse za odbranu integriteta zemlje u međunarodnim forumima. Ranije urušavanje naših bilateralnih odnosa sa većinom članica UN sistematski je smanjivalo naše kapacitete da branimo svoj integritet. Zahvaljujući inicijativi u UN, obnovili smo veze i prijateljstva i na važnim političkim adresama: Svetskoj organizaciji islamskih zemalja, Kongresu Afričke unije, zemljama Latinske Amerike, državama poput Tajlanda, Mjanmara i Vijetnama, koje imaju međunarodni uticaj i oko 300 miliona stanovnika. Posao nije završen. Moramo da se kandidujemo za međunarodne institucije.

* Na koje institucije mislite?

- Na sve. Nadam se da ćemo se jednom kandidovati za članstvo u Savetu bezbednosti UN, a ne da stalno budemo u situaciji da neke zemlje odlučuju o našoj sudbini. Hajde da mi odlučujemo o sudbini drugih država i da na taj način branimo budućnost države u kojoj živimo. I naravno, tu je pre svega EU... Da podsetim, Srbija se devedesetih izolovala, nije bila ni članica UN. Sada je sve obrunuto. Svet se dinamično menja i u tom procesu izmene odnosa snaga moramo da nađemo svoje mesto. Tradicionalnim poimanjem međunarodne politike i načinom ponašanja iz prošle dve decenije, ništa ne možemo da uradimo.

* Veliki je revolt srpske javnosti zbog odluka Crne Gore i Makedonije o priznavanju Kosova. Prete li te odluke da uruše odnose sa susedima?

- Najbolji mogući odnosi sa susedstvom i stabilna politička situacija u svim susednim državama, potreba su građana Srbije. To je i ekonomska i bezbednosna potreba. Zato, ovi problemi ne smeju da budu trajni i zbog toga ne prihvatam kvalifikaciju „urušavanja“ odnosa, iako nema dileme da određeni problemi postoje. Akt priznavanja Kosova država sa kojima se graničimo, za nas ima veću važnost, nego, na primer, priznavanje Mikronezije. To je prosto logično, i odsustvo reakcije Srbije značilo bi da nemamo problem sa priznavanjem nezavisnosti KiM. Proglašavanje ambasadora personama non grata, po diplomatskom rečniku, akt je manje snage od spuštanja diplomatskih odnosa na nivo otpravnika poslova ili njihovog prekidanja. On nas ostavlja u aktivnoj poziciji da u skorijoj budućnosti normalizujemo odnose. Srbija ne može da ima strategijski interes da urušava odnose sa susednim državama, ali ne može da ne reaguje kada susedne zemlje ugrožavaju njen integritet. Zbog toga je reakcija Srbije bila „pogođena“ mera.

* Dobar deo naroda u Crnoj Gori nije spreman da prihvati odluku vlasti...

- Nimalo se ne radujem slikama koje vidim. Da podvučem još jednom: iz Srbije i iz Beograda više se nikada neće uticati na političke procese u susednim državama. Branićemo samo naše legitimne interese, demokratskim, i za moderan svet prihvatljivim sredstvima. Izvoz političkih revolucija, nasilje, patronizam nad drugim državama su politička prošlost. Takva manifestacija politike samo je urušavala srpske interese na čitavom prostoru Balkana, a građani Srbije su zbog toga samo trpeli. Želim mirno razrešenje sporova u svim susednim zemljama, kao što to želim za vlastitu zemlju. Mi imamo strategijski interes u Crnoj Gori, kao što ga ona ima u Srbiji. Kada to kažem, još jednom definišem da politika, iznad svega, treba da se svodi na zaštitu interesa, a nikako na dalje razvijanje mitova, besmislenih priča o dva oka u glavi, večnog bratstva, jedinstva i sličnih floskula koje nas sve zajedno uvode u jedno neregulisano stanje. Postpetooktobarska Srbija reguliše odnose i zaštitu svojih interesa na međunarodno prihvatljiv način. Bilo kakvo anticrnogorstvo ili antisrpstvo, ne samo da je besmisleno u istorijskom kontekstu, nego je i opasno. Da, posle proglašenja nezavisnosti Kosova i priznavanja takve nelegalne tvorevine od crnogorske vlade, za posledicu imamo to da srpska i crnogorska deca ne mogu da putuju na ekskurzije u Crnu Goru, odnosno Srbiju, vrhunac je besmisla! To mora da prestane što pre!

* Susreti naših i crnogorskih državnika prethodnih godina mogu da se izbroje na prste. Da su odnosi između naše dve zemlje bili „zdraviji“ i stabilniji, da li bi situacija danas bila drugačija, a odluka o priznavanju, makar, odložena?

- Sa predsednikom Crne Gore, maltene, imam nedeljni kontakt. U ponedeljak smo mirnim tonom razgovarali telefonom o prevazilaženju problema. Razgovarali smo i pre sedam i pre 20 dana. Dakle, postoji neprekidna komunikacija. Što se tiče odnosa naših zemalja, prirodno je da budu daleko bolji. Crnogorska vlada je dala objašnjenje da priznavanjem Kosova brani interese svoje zemlje, i to objašnjenje ona treba da razrađuje u Crnoj Gori. Ja o tome imam svoje mišljenje koje nije bitno za građane Crne Gore. Priznavanje je postalo i unutrašnje političko pitanje u Crnoj Gori, ali o tome treba demokratski da debatuju isključivo crnogorska vlada i partije pred građanima te zemlje. Srbija sa tim ne sme da ima nikakve veze. Ali, i Srbija brani svoj interes, što sam jasno i rekao sagovornicima iz Crne Gore. U Srbiji ima nezadovoljnih našom reakcijom, koji su za tužbu protiv Crne Gore i ulazak u dugoročne konfrontacije. Građani su, međutim, na izborima rekli da ne žele politiku konfrontiranja i izolacije, već politiku sporazumevanja i integracije. I ja takvu politiku vodim.

* Da li to znači da, osim primenjene diplomatske mere, Srbija neće preduzimati druge sankcije, „crne liste“ i slično?

- Kada, kao manifestaciju naših odnosa i atmosfere u javnosti, i na jednoj i na drugoj strani, imamo anticrnogorstvo i antisrpstvo, onda zvonim na uzbunu i kažem: stop! To je crvena linija koju ne smemo da pređemo. Kada poslanici srpskog parlamenta kažu da predstavnici vlasti Crne Gore nisu bezbedni u Srbiji, kažem: stop! Krivično delo je pretiti nekome. 
* Šta mislite o ideji Saveta ministara EU da i SAD mogu da učestvuju u misiji Euleks?
- Nemam ništa protiv, kao što ne bih imao ništa protiv da u Euleksu učestvuju i predstavnici Rusije. Imajući u vidu međunarodno pravo i Rezoluciju 1244, Srbija svojom voljom i svojim institucijama ne može da bude na KiM, kako bismo mi želeli. Pošto je tako, interese građana Srbije, u skladu sa Rezolucijom 1244, jedino mogu da brane međunarodne institucije. Srbi na KiM moraju biti zaštićeni i zato je potrebno pronaći rešenje. Važno je da misija svoj posao obavlja u skladu sa međunarodnim pravom i da ne dovodi u pitanje integritet naše zemlje. Ko god učestvuje u međunarodnoj misiji na KiM i ko poštuje ove principe, uvek je dobrodošao.

* Ima li načina da se Beograd i Brisel dogovore oko Euleksa i da taj dogovor potvrdi SB UN?

- Kako da ne. Na tome radimo sa svim međunarodnim forumima, i sa SB UN, i sa EU, sa predstavnicima Rusije i SAD, sa svima koji su vitalno bitni za budućnost KiM u Srbiji. Vidim da se kod nas ponovo debatuje da dolazak Euleksa na KiM znači kraj Srbije na KiM, što uopšte nije tačno. Za Srbiju je Euleks prihvatljiv pod tri uslova: da je tamo uz odluku SB UN, da bude statusno neutralna misija i da se ne primenjuje Ahtisarijev plan. Ko ima primedbe na te principe, taj ima problem s logikom. Ima političkih stranaka koje obmanjuju građane Srbije i „garantuju“ da će Euleks na KiM uspostaviti nezavisnost. Naše je da se borimo da se to ne desi. Ima u EU zemalja koje bi želele da Euleks uspostavi nezavisnost. Ali, ima zemalja, kao što su Slovačka i druge, koje učestvuju u Euleksu i koje same kažu da nikad neće priznati nezavisnost Kosova. Nemojmo da vređamo te zemlje!

* Da li Brisel ima primedbe na naše uslove oko Euleksa?

- Evropski poslanici nisu imali nijednu primedbu na naš zahtev da misija bude statusno neutralna, da bude pod okriljem SB i da se ne primenjuje Ahtisarijev plan. Dobio sam jasna uveravanja da se neće pominjati, niti primenjivati Ahtisarijev plan. Inače, sada se vidi da gospodin Ahtisari, koji je imao zadatak da kao neutralni medijator pronađe kompromisno rešenje, u stvari je sve vreme nastupao sa jasnom političkom simpatijom prema albanskoj strani.

* Šta, onda, usporava rešenje problema, postoje li otpori?

- Postoje procedure, a otpora i pritisaka uvek ima.

* Jeste li zadovoljni radom Vlade Srbije u prvih sto dana?

- Po međunarodnim merilima sto dana vlade nije prilika za neke velike ocene, jer, objektivno, u tri meseca ne može biti velikih dostignuća. Ja poštujem dostignuća ove vlade i tragikomično je kada opozicija minimizira neke potpuno vidljive rezultate. U prvih sto dana, dobili smo konačan ugovor sa „Fijatom“ i, kada neko kaže da je to beznačajno, taj kaže da je beznačajan život čitave Šumadije. Kada bismo tako „beznačajne“ rezultate imali svakih sto dana do kraja mandata vlade, odnosno, 16 investicija kao što je „Fijat“, bio bih jako srećan tako „beznačajnim“ rezultatom. Jer bi tih 16 investicija obezbedile 200.000 novih radnih mesta, tehnološku modernizaciju naše zemlje, političku stabilnost, i bili bismo zemlja u kojoj bi politika postala dosadna stvar. Kada neko kritikuje ovu vladu što nije privatizovala „Jat“, ja ga pitam što to nije urađeno kada je to bilo moguće, a kada su na vlasti bili ti što kritikuju? Sve je to politika, po principu „živ mi Todor, da se drži govor“. Ako neko kaže da je naš interes da tužimo zemlje EU, da time na kraju sprečimo Srbiju da postane članica EU, a da ništa ne garantuje da ćemo tužbama da odbranimo KiM, gde je tu zdrava pamet? Takve sporove ćemo najverovatnije izgubiti i ući u dugogodišnji proces konfrontacije koji nas sve više i više slabi. A, kako ćemo slabi da povećamo životni standard građana? Niko u svojim stranačkim preganjanjima ne sme da zaboravi da građani teško žive i da im se moraju ostvariti uslovi za pristojan život. Cene rastu, plate su male, ide zima, gas poskupeo, a ozbiljna država mora da odgovori svim tim izazovima. I Vlada će to učiniti.

NE ODRIČEMO SE

Moja obaveza je da politiku vodim u skladu sa odlukama građana na izborima: oni hoće da imaju standard Evropske unije i žele odbranu integriteta države na KiM. To je alfa i omega. Ni od jednog ni od drugog ne može da se odustane. Niti od EU zarad KiM, niti od KiM zarad EU. To je i moja obaveza, i obaveza Vlade. Bez jasno definisane i dosledne politike odbrane integriteta na KiM, Srbija ne može da uđe u EU, kao što ne može da odbrani KiM ako prestane sa evrointegracijom, jer tako postaje ekonomski i spoljnopolitički slaba. Srbija koja se odriče KiM prestaje da bude međunarodno bitna, i kao takva nije bitna ni kao članica EU.

SOCIJALISTI ZNAJU ŠTA JE DRŽAVA

* JESTE li zadovoljni saradnjom vaše partije i novih koalicionih partnera - socijalista?

- Dobro sarađujemo. To je, očigledno, stranka koja zna šta je država. Ponekad ima nesporazuma, ali idemo dalje. Inače, zalažem se za novu eru na političkoj sceni Srbije i, ko to ne razume, ne razume ni potrebe naroda. Zašto bismo čitav svoj vek živeli u sukobima i obračunima? Stoga sam spreman da otvorim pitanje pomirenja DS i drugih stranaka, i time bih, ne samo kao predsednik DS, već i kao predsednik Srbije doprinosio političkoj stabilnosti i boljem razumevanju svih činilaca u našem političkom životu. 

* Da li je moguće da za potpisivanje deklaracije o pomirenju DS i SPS sve ovo vreme nije bilo vremena? 
- Razlozi su tehnički. Zbog međunarodnih obaveza, proteklih mesec dana u Srbiji sam bio samo nekoliko dana.

STRANKE I KORUPCIJA

* HOĆETE li na narednoj stranačkoj skupštini birati novo rukovodstvo, ili sadašnji stranački vrh može biti miran još dve godine - do redovne izborne skupštine?

- To još nije odlučeno i zaista nisam imao vremena da se time bavim. Iako, sve stranke treba da se menjaju da bismo imali stabilan poredak. Da smanjuju nepotizam, da započnu borbu protiv korupcije, jer i stranke su nosioci korupcije, a ne samo kvazi privrednici, profesori, lekari... To su centralna pitanja za sledeću skupštinu DS, a ne izbor funkcionera.

„NOVOSTI“ SU NARODNE

* ŠTA mislite o „Novostima“, čitate li ih? Šta, uopšte, mislite o srpskom novinarstvu i stanju u medijima?

- „Novosti“ su narodni list sa svojim mestom u našoj javnosti. Čitam ih, kao i druge novine. Ono što smatram veoma važnim za sve listove, a tako i za „Novosti“, jeste da ne postoje skriveni vlasnici, jer bi onda oni na skriven način mogli da zastupaju privatne, a ne javne interese. Svrha novina je zastupanje javnih ili transparentnih interesa. Moj stav je da nema razloga da država poseduje akcije u bilo kojim novinama, jer tada uvek postoji opasnost da nosioci vlasti budu optuženi za zloupotrebu medija. Svake novine imaju ogromnu odgovornost, kao kreator naše javnosti koja je korektivni faktor za svaku vlast. Učesnici u medijskom životu nemaju ništa manju odgovornost nego ljudi na političkim funkcijama... I ovaj intervju doprinos je vašoj godišnjici, a istovremeno, pokušaj da objasnim - zašto su povučeni određeni politički potezi.

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner