Početna strana > Prenosimo > Zašto predlažem probiotike za koronu? Umesto 20 evra, bolje podeliti višemesečno sledovanje probiotika kao preventivu
Prenosimo

Zašto predlažem probiotike za koronu? Umesto 20 evra, bolje podeliti višemesečno sledovanje probiotika kao preventivu

PDF Štampa El. pošta
Goran Belojević   
sreda, 20. oktobar 2021.

 Svetska zdravstvena organizacija proglasila je 12. 3. 2020. pandemiju kovida 19 izazvanu SARS-CoV 2.

Danas, 18. 10. 2021. pandemija kovida 19 i dalje bukti u velikom četvrtom talasu i zahvatila je skoro sve zemlje sveta, sa oko 240 miliona obolelih i 4,9 miliona smrtnih slučajeva.

Trenutno dominantni naučni stav u svetu je da vakcinacija protiv kovida 19 nema alternativu u zaustavljanju pandemije kovida 19.

Razvijaju se i postepeno odobravaju vakcine koje se zasnivaju na deset različitih platformi: rekombinantne m RNA vakcine bazirane na spajk proteinu, rekombinatne m-RNA vakcine zasnovane na receptor-vezujućem domenu, „žive“ ili atenuisane vakcine, „mrtve“ ili inaktivisane vakcine, vakcine bazirane na partikulama sličnim virusu, vektorske vakcine bez replikacije virusa, vektorske vakcine sa replikacijom virusa, inaktivisane vektorske vakcine, DNK vakcine i RNK vakcine (Krammer F. Nature, 2020).

Međutim, postoji i manjinski naučni stav u vidu sprečavanja i lečenja kovida 19 probioticima.

Trenutno se u svetu sprovodi 26 randomiziranih kliničkih kontrolisanih studija sa isključivom primenom probiotika u sprečavanju i lečenju kovida 19 (www.clinicaltrials.gov).

Od ovih 26 studija završeno je pet i u fazi je publikovanja.

Samo u toku 2021. godine u naučnoj bazi PubMed objavljeno je 125 naučnih radova o probioticima i kovidu 19, među kojima je i editorijal autora ovog članka (Belojevic and Prasher, Noise and Health 2021).

Probiotici su živi organizmi koji kada se upotrebe u adekvatnim količinama ispoljavaju zdravstvenu dobrobit u domaćinu (FAO/WHO 2002).

Do sada su se probiotici koristili u lečenju uglavnom gastrointestinalnih bolesti, inflamatorne bolesti creva, dijareje razne etiologije, infekcije sa Helikobakter pilori, ali i alergijskih bolesti, oralnih infekcija, tumora, hiperholesterolemije i respiratornih infekcija (Cruz et al. Nutr Rev, 2020).

Kada je u pitanju kovid 19, kod znatnog broja obolelih nastaje poremećaj crevne mikrobiote ili disbioza posebno u odnosu na korisne komensalne bakterije sojeva Lactobacillus i Bifidobacterium, što se najčešće ispoljava dijarejom.

I to posebno kod gojaznih i kod obolelih od dijametesa melitusa tip 2 (Xu et al. Lancet Respir Med. 2020).

Primena probiotika kod virusnih respiratornih zaraza uključujući i kovid 19 zasniva se na modulatornom efektu u uspostavljanju balansa između proinflamatornih i antiinflamatornih citokina i održavanju integriteta enterocita i sluznice respiratornog trakta kao barijera protiv prodora SARS CoV-2, odnosno tzv. osovine creva-pluća (Botarri et al. Int. J Food Sci Nutr 2021).

Probiotici luče bakteriocine sa antibakterijskim i antiviralnim efektom i zbog svoje ogromne brojnosti u kompeticiji su za hranu sa patogenima (Kurian et al. Arch Med Res 2021).

Naučnici su već uputili poziv zemljama da uzmu u obzir probiotike kao mogući način masovne prevencije i profilakse kovid 19 (Baud et al. Front Pub Health  2020).

Prednosti potencijalne masovne primene probiotika u prevenciji i profilaksi kovida 19 su što su prirodnog porekla, dostupni su celom čovečanstvu, jeftini su, praktično nemaju neželjenih efekata i kontraindikacija i mogu se primeniti i kod novorođenčadi, čuvaju se na sobnoj temperaturi, verovatno sprečavaju transmisiju virusa, jer potenciraju i lokalni imunitet, mogu se koristiti i za sprečavanje kovida 19 i za lečenje obolelih i nemaju potencijalno toksičnih aditiva

Prednosti potencijalne masovne primene probiotika u prevenciji i profilaksi kovida 19 su što su prirodnog porekla, dostupni su celom čovečanstvu, jeftini su, praktično nemaju neželjenih efekata i kontraindikacija i mogu se primeniti i kod novorođenčadi, čuvaju se na sobnoj temperaturi, verovatno sprečavaju transmisiju virusa, jer potenciraju i lokalni imunitet, mogu se koristiti i za sprečavanje kovida 19 i za lečenje obolelih i nemaju potencijalno toksičnih aditiva (Belojevic G. Biomed J Sci & Tech Res, 2021).

Kada je epidemija kovida 19 u Srbiji u pitanju, prepoznajem posvećenost političara i stručnjaka u Kriznom štabu da po svojoj najboljoj savesti donose odluke u interesu zemlje i naroda.

U tom nastojanju neretko lutaju, uostalom, kao što se luta i u drugim zemljama u svetu.

Pri tome se prate preporuke SZO i većine svetskih naučnika.

Međutim, mislim da treba saslušati i naučnu manjinu.

Pogotovo, što su u istoriji medicine manjinski stavovi ponekad postali i dominantni.

U ovakvim pošastima, kada narod masovno oboleva i umire, hrabre i preduzimljive vlade poštuju princip predostrožnosti koji podrazumeva da se specifične masovne preventivne mere primenjuju i onda kada još nema ubedljivih naučnih potvrda da su opravdane, ako je apsolutno ispoštovan princip „primum non nocere“.

Ako i jedan život bude tako sačuvan, ova mera je opravdana.

Zato predlažem srpskoj vladi da umesto novčane pomoći od 20 evra, podeli narodu višemesečno sledovanje probiotika za preventivu kovida 19 jednom kapsulom dnevno.

Srpskim lekarima predlažem lečenje obolelih kovidom 19 isključivo udarnom dozom probiotika od oko 10 milijardi CFU dnevno uz simptomatsku terapiju antikoagulansima i kortikosteroidima po potrebi.

Srpskim lekarima predlažem lečenje obolelih kovidom 19 isključivo udarnom dozom probiotika od oko 10 milijardi CFU dnevno uz simptomatsku terapiju antikoagulansima i kortikosteroidima po potrebi.

U slučaju pozitivnog ishoda ovog nacinalnog terenskog eksperimenta, neslućeni su ugled i dobit koje bi Srbija stekla u svetu u svakom pogledu.

U slučaju neuspeha sa kovidom 19, ne samo da se ne bi naškodilo, već bi se zdravlje nacije nakratko unapredilo.

P. S. Ja sam se 7. 10. 2021. vakcinisao Sinofarmom. Time nisam odustao od svojih naučnih uverenja. Naprotiv, u situaciji kada se u Srbiji situacija sa kovidom 19 neočekivano i znatno pogoršala, prirodnom metodu podizanja svoje opšte otpornosti probiotikom, dodao sam veštačko podizanje specifične otpornosti klasičnom inaktivisanom vakcinom. Od prvog dana pojavljivanja Sinofarma u Srbiji, govorio sam da Srbija treba da finansira samo to, jer kada je zdravlje naroda u pitanju, između efikasnosti i bezbednosti vakcine bira se bezbednost. Za ostale GM vakcinalne tretmane mislim da građani treba sami da plaćaju. Više puta sam izjavio da ja od kovida 19 ne mogu da obolim. Ukoliko se desi da me korona obori, a da preživim, dajem ponovo javno obećanje da više nikada nijednu reč o kovidu 19 neću ni napisati ni javno izgovoriti.

(Autor je profesor Medicinskog fakulteta u penziji)

(Danas)