Početna strana > Debate > Sudbina dejtonske BiH i Republika Srpska > BiH – suverenost kao dekoracija
Sudbina dejtonske BiH i Republika Srpska

BiH – suverenost kao dekoracija

PDF Štampa El. pošta
Dragiša Spremo   
ponedeljak, 07. jun 2010.

Prošlo je 15 godina od okončanja građanskog rata u Bosni i Hercegovini, a ova zemlja nikako da se stabilizuje i stane na sopstvene noge. Kriza političkih odnosa, kriza vlasti i ustavno-pravnog sistema, kriza ekonomije (rasturanje privrede, pad standarda i zaposlenosti), kriminalizacija društva, slabljenje vitalnih funkcija javnih institucija – sve je to vidljivo i lako prepoznatljivo na ovim prostorima.

Treba li za takvo stanje, ukoliko se složimo da je takvo, okriviti građane, odnosno sam narod? Jasno je da to ne bi bilo opravdano ni razborito, bez obzira što stranački podeljeni i politički razjedinjeni građani imaju značajnog udela u tome, jer biraju pogrešne ljude za mesta na kojima se odlučuje o sadašnjosti i budućnosti zemlje, o svakodnevnom životu ljudi. U svemu je, ipak, bitnija činjenica da građani u Bosni i Hercegovini neposredno ne odlučuju ni i o čemu i da je BiH zemlja bez stvarnog suvereniteta.

Bosna i Hercegovina jeste članica Ujedinjenih nacija, ona jeste nestalna članica Saveta bezbednosti UN i jeste bliska mnogim telima Evropske unije, ali je BiH pod neformalnim, a stvarnim, protektoratom međunarodne zajednice. Odluka bilo kog organa u zemlji, počev od opštine, kantona i entitetskih skupština do Ministarskog veća, Parlamentarne skupštine, pa i samog Predsedništva BiH, nije provodiva i obavezujuća ukoliko je ospori visoki predstavnik UN, odnosno svemogući OHR!

Da je to sumorna činjenica koja ima značajnog odraza na delovanje državnih organa i institucija, kao i svakodnevni život ljudi u Bosni i Hercegovini, davno je uočeno. Prenaglašene ekonomske, političke i druge podele među entitetima i zajedničkim institucijama, sporost i neodlučnost u odlučivanju, teškoće u pregovaranju i postizanju dogovora o bilo čemu – sve su to samo posledice jednog nakaradnog sistema uprave nad državom i njenim institucijama, kojeg su nametnuli stranci.

To je gruba i sumorna stvarnost koja je davno sagledana u Republici Srpskoj. Stvarnost koja je nametnuta tuđom voljom i diktatom, koju ni narod ni vlast ne prihvata, ali drugog puta i izbora, bar za sada, nema.

Zanimljiva mišljenja o ovoj temi čula su se proteklih dana na fakultetu „Sinergija“ u Bijeljini. U okviru predavanja „Ustavne pozicije Republike Srpske i BiH“, gostujući profesor dr Rajko Kuzmanović rekao je da je Bosna i Hercegovina u nekim bitnim pitanjima i aspektima samo formalno suverena i slobodna. To je činjenica koju je teško osporiti, jer:

"O svim bitnim pitanjima u ovoj zemlji upravljaju institucije i organizacije stranaca, odnosno visokog predstavnika.A mi, naravno, silno želimo da institucija visokog predstavnika završi svoju misiju i da BiH pređe sa dejtonskog praga na evropski"

Imajući u vidu specifičnosti i okolnosti koje karakterišu Bosnu i Hercegovinu (to da je ona multietnička zemlja koju čine dva entiteta i tri konstitutivna naroda) dr Kuzmanović naglašava da BiH mora biti uređena kao složena država. Pri tome, naravno, ima dosta političkih i drugih pitanja koja se mogu i koje treba rešavati kompromisom. Kuzmanović naglašava da je Srpska spremna da ide u kompromise, ali do razumne granice. Ne može se dozvoliti da BiH bude drugačije uređena nego kao složena država. I ne može se dozvoliti ukidanje entitetskog glasanja i instituta od vitalnog nacionalnog interesa, jer je to jedini mehanizam koji omogućava da ne dođe do diskriminacije.

Naša sopstvena iskustva pokazuju da je unitarni model organizacije društva, bez obzira na sve atribute i krilatice o mogućem „suživotu“, „bratstvu“ i „zajedništvu“, neprimeren i faktički neodrživ ukoliko ne postoje ustavni i zakonski mehanizmi koji obezbeđuju jednaka politička, ekonomska i druga prava svima pod istim uslovima, bez obzira kojoj naciji i veri pripadaju, da li su „mali“ ili „veliki narod“ itd.

Kako bi funkcionisala BiH, njene zakonodavne i izvršne institucije, ako bi se redukovalo entitetsko glasanje u Parlamentarnoj skupštini ili tročlano Predsedništvo BiH zamenilo jednim izabranim članom – predsednikom, videli smo na primeru bošnjačkog člana tog tela, sadašnjeg predsedavajućeg Predsedništva BiH Harisa Silajdžića. Suprotno zakonskim rešenjima i odredbama poslovnika o radu tročlanog Predsedništva, koja predviđaju međusobno usaglašavanje i utvrđivanje zajedničke platforme za istupe u međunarodnim forumima, za predlaganje i prihvatanje određenih dokumenata, ugovaranje poseta i slično – on sve to ignoriše i nastupa kao da je predsednik BiH! Pri tome vlastite stavove promoviše kao stanovište „države Bosne i Hercegovine“! Jasno je da u takvoj situaciji Republika Srpska nema druge solucije – sve što se na takav način zaključi ili dogovori smatra se neregularnim i ništavnim.

Na takav način BiH ne može ni za sebe ni za narode koji u njoj žive da izgradi istinski suverenitet. I kao takva da opstane.

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner