Sudbina dejtonske BiH i Republika Srpska

Čekajući izbore

PDF Štampa El. pošta
Momir Dejanović   
petak, 25. septembar 2009.

Rezultati anketnog istraživanja, godinu dana prije održavanja sedmih opštih izbora u BiH, pokazuju da samo 15% građana podržava vladajuću strukturu. U većini zemalja sa predstavničkom demokratijom ovo bi značilo sigurnu promjenu vladajuće strukture na narednim izborima i kraj za mnoge političare i stranke. Nažalost, u slučaju BiH to  pravilo ne mora da važi.

Anketno istraživanje je sprovedeno na reprezentativnom uzorku od 400 građana u BiH. Kada bi izbori bili početkom ove jeseni, građani bi glasali na sledeći način.

Rezultati istraživanja pokazuju da bi 15% građana glasalo za vladajuće stranke, 49% građana bi glasalo za stranke koje nisu u vlasti i 36% građana ne bi glasalo ni za koga. Postoje nešto značajnije razlike u rezultatima, s obzirom na entitetsku pripadnost građana. U Federaciji BiH za stranke u vlasti bi glasalo samo 8% građana, 56% građana bi glasalo za stranke koje nisu u vlasti i 36% građana ne bi glasalo ni za koga. U RS za stranke u vlasti bi glasalo 26% građana, 34% građana bi glasalo za stranke koje nisu u vlasti i 40% građana ne bi glasalo ni za koga. Ne postoje značajnije razlike između građana, s obzirom na njihovu polnu, mjesnu, starosnu, socijalnu i obrazovnu pripadnost. Muškarci, stanovnici grada, mlađi, siromašniji i obrazovaniji birači u nešto većem procentu bi podržali stranke koje nisu u vlasti. Ovi rezultati nesumnjivo pokazuju visok nivo građanskog nezadovoljstva stanjem u BiH i rezultatima vladajuće strukture u ovom mandatu. Rezultati takođe pokazuju da su građani u Federaciji BiH nezadovoljniji sa vladajućom strukturom od građana u RS.

Većinsko nezadovoljstvo građana nastaje kada izabrana vladajuća struktura nedovoljno radi za opšte dobro, kada ne rješava stvarne probleme i ne ispunjava predizborna obećanja. Dominacija ličnih, grupnih i tuđih interesa u sferi politike i vlasti nad opštim interesom, čini gotovo nemogućim rad za opšte dobro u BiH. Služenje manjinskom interesu vladajućih struktura u BiH podrazumjeva rad za lično ili njihovo dobro, zastupanje interesa vlasnika krupnog kapitala, tajkuna i kriminalaca, izbor Dejtona umjesto Lisabona i manipulisanje nacionalnim interesima i strahovima.   Stvarni i zajednički problemi svih građana i naroda u BiH, koje vladajuće strukture uglavnom ne rješavaju, su negrađenje podijeljene državne zajednice,  međunarodna izolacija i zavisnost, institucionalna neizgrađenost, nepravda, nekažnjeni zločini, pljačka javnih resursa, nekorištenje mogućnosti bržeg razvoja, nezaposlenost, socijalna ugroženost i nehumanost. Ovi problemi ostaju neriješeni zbog služenja manjinskim interesima vladajućih struktura, zbog toga što su nam često bliži Vašington i Brisel od Sarajeva, Banjaluke i Mostara, što prioritet ima izgradnja zgrade vlade nad rješavanjem razvojnih i socijalnih problema, što su im važniji interesi vlasnika opljačkane imovine od milijardi eura, koji se mogu vratiti građanima njenim oduzimanjem i što su im bitniji vlast i stranački interesi od političkog kompromisa i žrtve. Razočarenje u vlast nastalo je i zbog neispunjavanja većine značajnijih predizbornih obećanja, kao što su promjena ustava, evropske integracije, borba protiv kriminala, oduzimanje nezakonito stečene imovine, smanjenje javne potrošnje, uvođenje nulte stope PDV, pravično rješavanje problema stare devizne štednje, izgradnja autoputeva, smanjenje nezaposlenosti, smanjenje siromaštva, usklađivanje penzija sa rastom troškova života i okončanje procesa povratka.

Na narednim opštim izborima u BiH građani imaju dvije mogućnosti, izabrati novu i drugačiju vladajuću strukturu koja će ih učiniti zadovoljnijim ili izabrati istu ili sličnu, sa kojom će i dalje biti nezadovoljni. Mogućnost izbora drugačije vladajuće strukture u BiH ograničena je nacionalnim podjelama, nepoštenim izborima i uspostavljenim poretkom. Na prošlim opštim izborima preko 90% birača glasalo je za političke stranke koje imaju isključivo ili dominantno jednonacionalno biračko tijelo. Na političkoj sceni nema, a teško da će uskoro i biti, političke stranke ili stranaka sa kapacitetom da na izborima dobiju značajniju podršku tronacionalnog biračkog tijela.  Postojeće političke stranke, koje imaju podršku jednonacionalnog biračkog tijela, već su viđene i ne mogu obezbijediti promjenu vlasti sa kojim bi građani bili bitno zadovoljniji. U ovom trenutku jedino bi nove i nekorumpirane političke stranke, koje imaju podršku jednonacionalnog biračkog tijela, mogle obezbijediti promjenu vlasti, koja bi radila za opšte dobro svog naroda, građana i državne zajednice. Međutim, ozbiljna prepreka za ovo je ispunjavanje uslova istovremenog pojavljivanja stranaka koje imaju većinsku podršku birača iz svakog konstitutivnog naroda. Izbori u BiH su samo prividno demokratski, a u svojoj suštini su nepošteni. Na izborima su favorizovani oni koji imaju mogućnost da nekažnjeno zloupotrebljavaju javne resurse, prijavljuju deset puta manje troškove predizborne kampanje od stvarnih, potkupljuju birače, manipulišu nacionalnim podjelama i strahom, neprijavljuju stvarnu imovinu i imaju svoje izborne komisije i biračke odbore. Na nepoštenim izborima građani nemaju mogućnost izabrati poštenu vlast. Uspostavljen sistem tajkunokratije je treća prepreka za suštinsku promjenu vlasti u BiH. Ovaj sistem podrazumjeva kriminalizovanu vlast i moćnu strukturu koja na izborima finansira svoje favorite, korumpira svaku vlast, ugrožava pojedince u vlasti, zastrašuje građane i kontroliše medije, pravosuđe i druge institucije. Osnovni motiv stranačkih elita za učešće u vlasti nisu interesi naroda i građana, već lično bogaćenje i druge koristi. Sve dok bude postojala mogućnost nekažnjenog bogaćenja struktura u vlasti, ovaj motiv biće snažan, rad vlasti za opšte dobro biće skroman i neće se birati sredstva da se osvoje ili sačuvaju pozicije u vlasti.

Nacionalna podijeljenost biračkog tijela biće karakteristika i sledećih opštih izbora u BiH. Sve dok se ne riješe otvorena pitanja u BiH, postojaće izuzetno visok nivo nacionalne podijeljenosti na izborima i vladajuća struktura biće formirana od stranaka koje imaju jednonacionalni izborni legitimitet. Otvorena pitanja i razlike biće ponovo glavne izborne teme, a sposobnost političke manipulacije ovim temama odlučivaće izborne pobjednike. Predizborna kampanja već je počela, a naziv škole, posjeta predsjednika susjedne države, pitanje za koju državnu reprezentaciju političari navijaju, trasa autoputa na koridoru Vc, imenovanja na rukovodeće pozicije u državnim institucijama i zakon o popisu stanovništva, glavne su političke i medijske teme ovih dana. Sve funkcioniše po već poznatom obrazcu, na istoj temi, uz besplatnu pomoć medija, profitiraju podijeljene strane političkih manipulatora. U cilju što boljeg pozicioniranja za izbore iduće godine neke manje stranke su istupile iz vlasti, a ostale stranke u vladajućoj strukturi sve više izazivaju krizu i djeluju opoziciono, sa ciljem skretanja pažnje od problema za čije postojanje su odgovorni, stvaranja privida da nisu u vlasti, produbljivanja podjela, pretvaranja partnera iz vlasti u političkog protivnika i nametanja sebe kao najboljeg zastupnika nacionalnog interesa. U izbornu godinu vladajuće političke stranke ulaze sa prednošću  velikih majstora političke manipulacije, upravljača javnih resursa i veće kupovne moći birača na prodaju. Prednost opozicionih stranka su loši rezultati vlasti, nezadovoljni građani i mogućnost širokog koalicionog djelovanja.

Autor je direktor Centra za humanu politiku