Sudbina dejtonske BiH i Republika Srpska

Dejton na popravnom

PDF Štampa El. pošta
Dragiša Spremo   
sreda, 18. mart 2009.

Dogovorima lidera tri glavne, vladajuće, političke partije na ovim prostorima - SNSD iz Republike Srpske i SDA i HDZ iz Federacije BiH - započetih krajem novembra u Prudu kraj Odžaka i kasnije nastavljenim u Banjoj Luci i Mostaru, u Bosni i Hercegovini je zvanično otvoren proces ustavnih reformi. Cilj ovog dosta složenog, politički delikatnog i odgovornog posla je da se Dejtonski ustav (njegov Aneks IV – Ustav BiH) celovito razmotri i redefiniše,kako bi se uklonilo sve što je u njemu prevaziđeno i predstavlja kočnicu daljem ekonomskom i demokratskom razvitku zemlje.

Posle 13 godina relativno uspešne primene Dejtonskog mirovnog sporazuma i ustavnih rešenja koja su u njemu projektovana , Bosna i Hercegovina je uspela da se u pravno-organizacionom i ekonomskom smislu konsoliduje, ali ne na način i u obliku koji bi zadovoljio njene građane. Druga bitna karakteristika ovog perioda je da politički činioci i organi vlasti u Bosni i Hercegovini nisu uspeli da uklone, ili bar premoste, duboke podele – etničke i političke – nastale kao posledice rata. Šta više, smatra se da su te podele u međuvremenu produbljene i da je sada jaz dublji i širi nego što je bio.

Zašto ustavne promene?

Prošle godine, kako je poznato, Predsedništvo i Parlamentarna skupština BiH prihvatili su (ubrzo i potpisali) Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Evropskoj uniji. Time su preuzeli i obaveze prilagođavanja svog zakonodavstva, državne i javne uprave prema standardima EU. Poznato je takođe da je Venecijanska komisija, nakon temeljne analize postojećeg ustrojstva i delovanja zakonodavne i izvršne vlasti u BiH, iznela mnoge primedbe i ukazala na moguća rešenja. Glavne primedbe odnosile su se na prevelik broj opština i kantona u Federaciji BiH, kao i neadekvatnu strukturu institucija javne uprave u tom entitetu.

Budući da je Bosna i Hercegovina multietnička zemlja sa dva entiteta i tri konstitutivna naroda, koji treba da su ravnopravni na celoj teritoriji, Venecijanska komisijakazuje i na nužnost da se u ustave BiH i entiteta ugrade sve važnije odredbe o ljudskim pravima. Onako kako su one formulisane u dokumentima međunarodne zajednice.

Ovo su samo neki od važnijih razloga zašto Dejtonski ustav, odnosno Aneks IV Dejtonskog okvirnog sporazuma, treba da ide „na doradu“. Na potrebu redefinisanja Ustava BiH upućuje i okolnost da je on u proteklih 13 godina obavezujućim odlukama visokog predstavnika u BiH – OHR - u značajnoj meri izgubio svoje izvorne funkcije. Mnogo šta je u međuvremenu izmenjeno i nametnuto. Analitičari procenjuju da su više od polovine svih zakona i odluka bitnih za funkcionisanje Bosne i Hercegovine kao države nametnuli visoki predstavnici. To znači da takvi akti, sa snagom zakona, nisu prošli kroz normalnu demokratsku proceduru u parlamentu i regularno usvojeni,već su doneseni jednostrano,uz obavezujuću primenu.

Srpska ostaje na dejtonskim temeljima

Razgovori o ovoj temi trojice stranačkih lidera u Prudu, Banjoj Luci i Mostaru pokazali su da je do kompromisnih rešenja moguće doći. To potvrđuje i činjenica da su postigli dogovor o nekim dosad spornim pitanjima, kao što su budući status Brčkog, podela državne imovine i popis stanovništva 2011.godine. Sve je to u vidu usaglašenih stavova i dogovora prosleđeno nadležnim skupštinskim telima da bi se u redovnoj zakonskoj proceduri donele odgovarajuće odluke.

Kada je reč o Dejtonskom ustavu, njegovoj redefiniciji i eventualnoj zameni potpuno novim ustavnim rešenjima, izgledi da bi se do toga moglo doći u nekom kratkom roku, bez velikih i dugih rasprava, iluzorni su. U razgovorima koji su do sad vođeni lideri političkih stranaka usaglasili su se jedino oko toga da su promene potrebne,dok je sve drugo pod velikim znakom pitanja.O tome svedoče oprečne izjave koje su davali medijima nakon sastanaka u Prudu i Banjoj Luci, a još ubedljivije zvanične platforme njihovih partija o obliku i karakteru ustavnih promena.

Prema postignutom dogovoru rukovodstava svih političkih partija u Republici Srpskoj,pretočenih u zajedničku platformu o ustavnim promenama, Republika Srpska ostaje čvrsto na dejtonskim temeljima. Ona jeste za promene,ali takve koje ne dovode u pitanje teritorijalni integritet, političku samobitnost i suverenost Srpske. Načela platforme formulisana su u 25 tačaka.

- U promene možemo ići, ali RS ostaje jedinstvena po nadležnostima, teritoriji i svemu što je garantovano Dejtonom. Ukoliko se druga dva naroda dogovore da, u skladu s mišljenjem Venecijanske komisije, promene uređenje svog entiteta mi ćemo to podržati – kaže Rajko Kuzmanović, predsednik RS.

Hrvati za federaciju sa najmanje 3 entiteta

Rukovodstva hrvatskih političkih stranaka,čija su sedišta u Federaciji BiH, takođe su usaglasili stavove o mogućim rešenjima u ustavnoj reformi. Dva dana uoči mostarskog susreta i nastavka razgovora trojice političkih lidera u BiH predsednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Dragan Čović uputio je pismo svojim sagovornicima - Miloradu Dodiku (SNSD) i Sulejmanu Tihiću (SDA). U tom dopisu on ih obaveštava da hrvatski stranački blok predlaže da se umesto sadašnja dva entiteta - RS i FBiH - uspostavi federacija sastavljena od 4 državotvorna segmenta, pri čemu bi sva tri konstitutivna naroda bila ravnopravno tretirana.

 U pozadini ovog predloga je ideja da i Hrvati u BiH dobiju svoj entitet,tako da bi ih ubuduće bilo 3, dok bi Sarajevo kao glavni grad i četvrti segment – teritorijalna jedinica, imao status distrikta.

- S obzirom da je BiH država tri ravnopravna konstitutivna naroda Hrvata, Bošnjaka i Srba, nacionalnih manjina i ravnopravnih građana, najbolje državno uređenje za BiH je federalno uređenje. Zbog toga se zalažemo za da se BiH organizuje kao federalna država unutar koje bi se federalne jedinice formirale na temelju etničkog, ali i ostalih važnih kriterijuma, kao što su „zemljopisni, gospodarski, prometni, povijesni itd.“

Neke od stranaka iz hrvatskog bloka, kao što je HDZ 1990, imaju maksimalističke zahteve, pa osim posebnog entiteta za sebe računaju da im se priključi deo teritorija u centralnoj Bosni i Posavini.

Bošnjaci za „državu regija“

Bošnjačka Stranka demokratske akcije,čiji je lider Sulejman Tihić, i Stranka za BiH Harisa Silajdžića, koje su na glavnim pozicijama u Federaciji BiH, dugo i otvoreno su se zalagale za ukidanje Republike Srpske, poništavanje dejtonskog i stvaranje potpuno novog ustava. Oni su težili nekakvoj „jedinstvenoj državi građana“ bez etničkih naznaka (čitaj: centralizovanoj državi BiH), pa pošto za tako nešto nisu imali sagovornike u druga dva naroda, sada nude to isto,ali upakovano u novu ambalažu. Taj svoj modifikovani predlog označili su kao „decentralizovana država regija“. Oni bi da se ukinu entiteti i umesto njih formira 5 ekonomskih regija (Sarajevo, Mostar, Banja Luka, Zenica, Tuzla). A što se tiče strukture zakonodavne i izvršne vlasti, ustrojstva nižih teritorijalnih jedinica i profilu centralne vlasti, to su pitanja o kojima bi se bez većih teškoća mogao postići dogovor.

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner