Početna strana > Debate > Sudbina dejtonske BiH i Republika Srpska > Zakon o Ustavnom sudu BiH - nemoguća misija Dodika i Čovića?
Sudbina dejtonske BiH i Republika Srpska

Zakon o Ustavnom sudu BiH - nemoguća misija Dodika i Čovića?

PDF Štampa El. pošta
Slobodan Durmanović   
ponedeljak, 19. decembar 2016.

Predsednik RS i vođa SNSD MIlorad Dodik i hrvatski član Pedsedništva BiH i vođa HDZ-a BiH Dragan Čović najavili su da će stranke koje vode uskoro usaglasiti zajednički Predlog Zakona o Ustavnom sudu BiH koji će uputiti u Parlamentarnu skupštinu BiH. A da bi obezbedili potrebnu podršku svom predlogu, najavili su da će obaviti konsultacije i sa predstavnicima ostalih stranaka, ali sva je prilika da će se i ovom predlogu zakona, kao i svima drugima koji su ranije predlagani, žestoko usprotiviti političke partije Bošnjaka.

 

Iako Dodik i Čović nisu govorili konkretno ni o jednom članu svog budućeg zakonskog predloga, jasno je da će sigurno predložiti zamenu troje stranih sudija sudijama iz BiH. "Ne može postojati pravna država ukoliko u Ustavnom sudu BiH sede strane sudije" , pojasnio je Dodik. "Mi se moramo pripremiti za vreme kada će građani BiH biti u poziciji da popunjavaju mesta u Ustavnom sudu BiH", poručio je Čović, dodajući da je "nacionalni ključ neophodan, jer mora odražavati odnose u BiH" .

Iako se ne zna šta Čović podrazumeva pod "neophodnim nacionalnim ključem", može se pretpostaviti da će Dodik i Čović predložiti da troje stranih sudija - koje sada imenuje predsednik Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu - zamene po jedan Srbin, Bošnjak i Hrvat, koje bi imenovali parlamenti Republike Srpske(RS) i Federacije BiH(FBiH), kao što imenuju i ostalih šestoro. Tako bi Ustavni sud BiH ubuduće bio sastavljen od po tri pripadnika svakog konstitutivnog naroda u BiH. Da li to podrazumeva da devet sudija ne bi donosili odluke od vitalnog nacionalnog interesa prostom većinom, već da bi bila uvedena neka "nacionalna klauzula" - pitanje je na koje Dodik i Čović još ne daju odgovor. Možda zato što su ranije, slične predloge - o kojima će nešto kasnije biti reči - bošnjački političari odbili što u startu, što nakon "poigravanja" u skupštinskoj proceduri.

Ali, ako je suditi i po prvim reagovanjima bošnjačkih političara na najavu zakonskog predloga Dodika i Čovića, samo je pitanje vremena i načina na koji će i taj zakonski predlog bošnjački poslanici odbaciti. "Zakon o Ustavnom sudu BiH, koji dogovaraju HDZ i SNSD, pokušaj je da se od te institucije napravi novi Dom naroda, jer predviđa uvođenje etničkog glasanja, bez kojeg se ne može doneti niti jedna odluka", poručili su iz SDP-a BiH . "SDA neće podržati donošenje bilo kakvog Zakona o Ustavnom sudu BiH kojim bi se menjale nadležnosti i sastav Ustavnog suda, a naročito prisustvo međunarodnih sudija. Ustavni sud BiH je vitalni i neodvojivi deo ukupnog Dejtonskog ustavnog aranžmana i predstavlja(....) i mehanizam za otklanjanje blokada u sistemu odlučivanja i rešavanje ustavno-pravnih sporova unutar BiH", saopštila je SDA .

Šta više, i vodeća vladajuća SDA i vodeći opozicioni SDP BiH "prepoznali" su u Dodikovoj i Čovićevoj najavi zakona "nastavak politike razgradnje BiH" i "delovanja protiv ustavnog poretka, suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH". Ovakvim teškim optužbama, vodeće bošnjačke političke partije svoje političke protivnike, zapravo, kvalifikuju kao političke neprijatelje, a ne manje direktno i kao neprijatelje bošnjačkog naroda. Što nikako ne priliči partijama koje, svaka na svoj način, sebe smatraju demokratskim perjanicama ne samo među Bošnjacima, već i među svima koji se smatraju "Bosancima i Hercegovcima". Koliko je očigledno da stavovi tih partija nemaju baš nikakve veze sa demokratijom u ovom slučaju, svedoči činjenica da se za donošenje zakona o Ustavnom sudu BiH ne zalaže samo HDZ BiH, koga podržava dve trećine Hrvata u BiH, već i sve srpske političke partije u RS, i to odavno. Kvalifikovati legitiman stav svih njih o potrebi promena u Ustavnom sudu BiH - dakle, ne ukidanje, već preoblikovanje tog suda - kao neprijateljski i/li antidržavni čin, znači, prosto, ne uvažavati ni minimum stavova političkih predstavnika Hrvata i Srba, a samim tim ni volju ta dva naroda.

Ako se pritom zna da su se Srbi u RS osećali poniženim nizom odluka Ustavnog suda BiH koje su donesene glasova trojice stranih i dvojice bošnjačkih sudija - posebno onom o ukidanju Dana RS, a nedavno i onom o poništavanju rezultata referenduma o Danu RS - onda ne treba da čudi što taj "mehanizam za otklanjanje blokada", kako ga naziva SDA, Srbi doživljavaju ponajviše kao mehanizam za polagano "mlevenje" RS.

Kao što smo pomenuli, srpski politički predstavnici pokušavali su u više navrata da "zauzdaju" taj "mehanizam", predlažući u nekoliko navrata zakon o Ustavnom sudu BiH, a poslednji put pre tačno godinu dana. Svih 13 srpskih poslanika(od ukupno 14 iz RS, od kojih je jedan iz SDA) iz SNSD-a, SDS-a, DNS i NDP-a uputili su predlog zakona kojim je bilo predviđeno da sudije Ustavnog suda BiH mogu biti samo državljani BiH, da šest sudija bira parlament FBiH, a tri parlament RS. Po tom predlogu, sud bi odlučivao većinom glasova svih sudija sa najmanje jednim glasom sudije iz svakog konstitutivnog naroda BiH i iz jednog entiteta, kada odlučuje o sporovima koji po Ustavu BiH nastaju između entiteta i Brčko distrikta . Bošnjački poslanici su se protivili ovog predlogu sa manje-više istim argumentima kao i sada, ali su pustili da se srpski predlog "krčka" nekoliko meseci u parlamentu , pa ga ovog proleća definitivno srušili . Podsećanja radi, isti zakon srpski poslanici predlagali su i 2005. i 2007. godine, ali su ga i tada bošnjački političari odbili, i to odmah u startu.

Nije vredelo ni što su srpski političari isticali da je Dejtonskim sporazumom predviđeno da mandat stranih sudija u Ustavnom sudu BiH traje pet godina, a da se nakon toga donese zakon koji će odrediti novi način izbora sudija. S druge strane, iako i sami povezuju postojanje Ustavnog suda BiH sa Dejtonskim sporazumom, bošnjački političari nikako "ne vide" da se taj sporazum krši ostankom stranih sudija u sudu i više od dvadeset godina kasnije.

Kao posledica "obnevidelosti" bošnjačkih političara za potrebu donošenja zakona o Ustavnom sudu BiH i, s druge strane, straha Srba da će, nakon ukidanja Dana RS, taj sud doneti i druge slične, ako ne i gore odluke na štetu RS, pre tri meseca održan je referendum o Danu RS uz saglasnost svih srpskih političara. Saglasnost vodećih političkih partija o donošenju novog zakona o Ustavnom sudu BiH i dalje postoji, pogotovo kada je reč o zameni stranih sudija domaćima , tako da je gotovo izlišan Dodikov poziv Savezu za promene da podrži zakon koji pripremaju on i Čović.

No, Dodik je sada uveo donošenje tog zakona u svoju "evropsku agendu", navodeći da je "rešavanje statusa Ustavnog suda BiH važnije od evropskog puta". "Ako ostane ovakav sud i krene se u realizaciju Mape puta ka Evropi, jadna nam je majka u RS. Nemamo šta da čekamo. To se treba završiti ove zime", izjavio je predsednik RS . Ipak, ove zime se sa donošenjem zakona o Ustavnom sudu BiH neće završiti, a verovatno ni na proleće, kao što se nije završilo ni prošle zime, ni ovog proleća. Jer, nema ni najmanjeg signala da će bošnjački političari prihvatiti pomenuti zakon. Naprotiv: radije će gledati da se okoriste nadležnostima Republike Srpske u nekom eventualnom sporu pred Ustavnim sudom BiH, ako, recimo, RS odbije da kroz uspostavljeni mehanizam koordinacije prihvati neki od "evropskih standarda" koji se budu predstavili kao zadaci iz Brisela na "evropskom putu" BiH.

 

________________

 [1] http://www.klix.ba/vijesti/bih/dodik-ukoliko-ne-bude-mehanizma-koordinacije-nece-biti-odgovora-na-upitnik-ek/161216068

 2 http://www.glassrpske.com/novosti/vijesti_dana/Dodik-Covic-Uskoro-usaglaseni-tekst-zakona-o-Ustavnom-sudu-BiH/lat/225037.html

3 http://www.nezavisne.com/novosti/bih/Niksic-Dodik-i-Covic-nastavljaju-sa-politikom-razgradnje-BiH/403438

4 http://www.klix.ba/vijesti/bih/sda-neprihvatljivo-je-mijenjanje-nadleznosti-i-sastava-ustavnog-suda-bih/161216120

5 https://www.docdroid.net/nDdhBkj/pz-o-ustavnom-sudu-bih.pdf.html#page=9

6 http://www.klix.ba/vijesti/bih/ustavnopravna-komisija-nije-podrzala-prijedlog-zakona-o-ustavnom-sudu-bih/160201099

7 http://www.nezavisne.com/novosti/bih/Predstavnicki-dom-Parlamentarne-skupstine-BiH-Poslanici-razmatraju-Prijedlog-zakona-o-Ustavnom-sudu-BiH/351542

8 http://www.nezavisne.com/novosti/bih/Predstavnicki-dom-PS-BiH-Komisiji-vraceni-prijedlozi-Zakona-o-Ustavnom-sudu-i-Krivicnom-zakonu/351712

9 http://pressrs.ba/info/vijesti/predstavnicki-dom-psbih-odgodeno-izjasnjavanje-o-ustavnom-sudu-i-krivicnom-zakonu-15-02

10 http://mondo.ba/a652652/Info/BiH/Parlamentarna-skupstina-BiH-Nema-podrske-za-zakon-o-Ustavnom-sudu-BiH.html

 11 http://www.glassrpske.com/novosti/vijesti_dana/Govedarica-Potreban-zakon-o-Ustavnom-sudu-BiH/lat/223888.html

12 http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/republika_srpska/aktuelno.655.html:638146-Mladen-Ivanic-Nece-Bosnjaci-Srpskoj-nametati-sta-da-slavi

13 http://www.glassrpske.com/novosti/vijesti_dana/Novi-prijedlog-zakona-o-Ustavnom-sudu-BiH-Siroka-podrska-za-eliminisanje-stranaca/lat/224167.html

14 http://www.srna.rs/novosti/455017/pitanje-ustavnog-suda-bih-rijesiti-ove-zime.htm

 

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner