Crkva i politika
|
|
Zoran Čvorović
|
četvrtak, 29. april 2010. |
Još jednom se videlo da su zbog političkih interesa žrtvovani, ne vladika Artemije, ponajmanje dva asistenta, već sloboda i pravo, kao temelj jedne države. Krajnje je vreme da se osvestimo!
|
Crkva i politika
|
|
Episkop šabački Lavrentije
|
subota, 03. april 2010. |
Još kad se patrijarh Pavle razboleo i kad smo videli da treba da biramo novog patrijarha, moje misli bile su da bi najbolje bilo da to bude tadašnji vladika niški Irinej.Srbija Vaskrs 2010. godine dočekuje radosnije nego ikada ranije.
|
Crkva i politika
|
|
Patrijarh Irinej
|
petak, 02. april 2010. |
Vaskrsenje nas poziva da čuvamo jedinstvo svoje svete Crkve i da nikada svoje zemaljske interese ne pretpostavljamo interesu Zajednice i sveopšteg dobra. Sveti apostol Pavle nas upozorava da ne budemo „tvrdovrati i nepokorni”. Živimo, otuda, u jedinstvu naše Majke Crkve...
|
Crkva i politika
|
|
Vladimir Dimitrijević
|
utorak, 16. mart 2010. |
U slučaju vladike Artemija nije u pitanju samo „geopolitika“, nego i „mistika“. Jednostavno, našao se na putu „Nju ejdža“, doba u kome „ne sme biti dva mišljenja kad je pluralizam u pitanju“. Da li će mudrost i dobra volja u njegovom slučaju pobediti nerazum ostaje da se vidi.
|
Crkva i politika
|
|
Milan V. Mićunović
|
četvrtak, 04. mart 2010. |
Kako knjižiti milostinju u manastiru Crna reka nesrećnim i sirotim Srbima, kada im se daje koliko se može. U koju knjigu to upisati, kada je Hrist rekao da milostinju valja činiti tako da jedna ruka ne zna kada druga daje.
|
Crkva i politika
|
|
Aleksandar B. Đikić
|
utorak, 23. februar 2010. |
Prle i Tihi kreću u akciju, David uzima praćku, ustaje raja kô iz zemlje trava, rađa se sajber pokret otpora! Razni domaći i inostrani sajtovi pravoslavnog usmerenja postaju jedina mesta na kojima se može saopštiti nešto što odudara od orkestrirane kampanje.
|
Crkva i politika
|
|
Grigorije Vojvodić
|
četvrtak, 18. februar 2010. |
Bez obzira na to ko je kome tu mračan, vladika Artemije se našao na putu mnogima, od sitnih srpskih liferanata, tajkunčića i političara pa sve do velikih “bosova” narko-mafije, među kojima su i članovi bivše administracije Bila Klintona i EU.
|
Crkva i politika
|
|
Velibor DŽomić
|
utorak, 16. februar 2010. |
Paradoks je da patrijarha Irineja verskoj toleranciji uče oni koji su i te kako netoleratni prvo prema Srpskoj crkvi, a potom i prema svakoj tradicionalnoj crkvi i verskoj zajednici koja se ne uklapa u njihov ideološki kalup.
|
Crkva i politika
|
|
Damir Marinović
|
nedelja, 31. januar 2010. |
Naravno da se od patrijarha očekuje više fleksibilnosti i diplomatskog takta i veštine nego od vladike, ali naravno ne po svaku cenu i ne nauštrb istine i pravde. Zbog toga na tom putu traženja mere, umerenosti i obazrivosti istina ne sme da završi kao kolateralna šteta. |
Crkva i politika
|
|
Ana Radmilović
|
sreda, 27. januar 2010. |
DŽozef Bajden, kao i predsednik Tadić, verovatno misli da politika koju vodi manastir Visoki Dečani predstavlja model neke buduće politike koju će Srbija morati da vodi na Kosovu. A to je razgovor i napor da se sačuva šta se sačuvati može.
|
|
Crkva i politika
|
|
Monasi manastira Crna reka
|
petak, 23. april 2010. |
Suspendovanje našeg Arhijereja i starca, koji hodi u „duhu i istini“ kao pravi sluga Hristov, što će svaki njegov dobronamerni sabrat Vašeg Sveštenog Sabora posvedočiti, predstavlja pravi presedan u bližoj i daljoj istoriji naše pomesne Crkve.
|
Crkva i politika
|
|
Papa Benedikt XVI
|
subota, 03. april 2010. |
Prema socijalnom učenju Katoličke crkve, moguće je graditi istinski ljudske odnose i u okviru privredne delatnosti, a ne samo van nje ili „posle“ nje. Polje ekonomije nije niti etički neutralno, niti je privreda po prirodi svojoj nehumana ili nedruštvena.
|
Crkva i politika
|
|
Slobodan Antonić
|
petak, 19. mart 2010. |
Moramo svi biti mudri, a naročito naši arhijereji. Na njima je velika odgovornost, da interese Crkve i pravoslavnog naroda stave iznad svojih ličnih interesa, nesporazuma i omraza. Samo „mudri kao zmije i bezazleni kao golubovi“ možemo da se odupremo još jednom strašnom iskušenju.
|
Crkva i politika
|
|
Veljko Đurić Mišina
|
subota, 13. mart 2010. |
Crkva je institucija od velikog ugleda u narodu i zato će doživljavati napade onih kojima ta činjenica smeta. Istovremeno, oni koji se nalaze na vrhu kao da su se odmetnuli od njene suštine i daju svoj, često negativan, utisak u narodu.
|
Crkva i politika
|
|
Den Boš
|
utorak, 23. februar 2010. |
Kardinal Levada je istakao da Stepinac, mada mučenik zbog toga što je bio u zatvoru, nikada nije bio u prilici da nosi odličja svog kardinalstva. „On je živeo na mestu gde se nalazio... žrtvujući svoj život za istinu i jedinstvo Crkve u Hrvatskoj."
|
Crkva i politika
|
|
Otac Antonije
|
ponedeljak, 22. februar 2010. |
Crkva traje mnogo duže nego država i ona ima svoje kanone za sve ove stvari koje mi sada imamo pred sobom. Oni koji se sada pozivaju na to da rade po kanonu grubo ga ruše i ovde se radi o uzurpaciji eparhije od strane Sinoda.
|
Crkva i politika
|
|
Episkop Atanasije
|
sreda, 17. februar 2010. |
Ne može se braniti vladika Artemije stvaranjem paracrkvenih grupica koje prete ne samo jedinstvu eparhije, već i cele SPC. Ne može se graditi kult jedne ličnosti, a istovremeno gaziti autoritet patrijarha, Svetog sinoda i sveštenog Sabora SPC.
|
Crkva i politika
|
|
Ana Radmilović
|
ponedeljak, 15. februar 2010. |
Da će Artemije proći slično kao srpski lideri na Kosovu koji su prepoznati kao lopovi koji u ime „odbrane srpstva“ rade svakojake nepojamne marifetluke, trebalo je da bude jasno još od slučaja Crna Reka.
|
Crkva i politika
|
|
Patrijarh Irinej
|
četvrtak, 28. januar 2010. |
Ta deoba između istoka i zapada traje vekovima. Možda je vreme došlo da o tom problemu pristupimo na najozbiljniji način. A kako se može pristupiti ako nema razgovora. Taj događaj i susret je neophodan da bi počeli da se rešavaju problemi.
|
Crkva i politika
|
|
Đorđe Vukadinović
|
sreda, 27. januar 2010. |
Zato se ponekad komično, a ponekad tragično klatimo čas na jednu, čas na drugu stranu, umesto da budemo to što jesmo, i shvatimo da to treće znači svoje, da znači samostalnost i samosvojnost od koje se – čak i kada se to želi – ne može pobeći, a da se ne prestane biti.
|
|