Početna strana > Debate > Kuda ide Srbija > Srbija i UN - kapital koji treba pametno iskoristiti
Kuda ide Srbija

Srbija i UN - kapital koji treba pametno iskoristiti

PDF Štampa El. pošta
Vuk Jeremić   
sreda, 25. septembar 2013.

Dvadeset godina nakon što je suspendovana iz članstva Ujedinjenih nacija, Srbija se kandidovala za predsedavanje njenom Generalnom skupštinom, i na direktnom glasanju u kojem su učestvovale sve države sveta, bila izabrana na tu uglednu funkciju. Zbog čega je bilo važno da uđemo u ovu trku i da u njoj pobedimo? Prvo, Generalna skupština UN je najvažnije međunarodno telo kojim može predsedavati jedna država naše veličine, dakle najviša svetska pozornica teoretski dostupna Srbiji.

Drugo, od momenta suspenzije u UN, za našu zemlju je otpočeo tragičan period, tokom kojeg smo izgubili značajan deo onoga što smo, uz velike napore i žrtve, gradili od ustanovljenja moderne srpske države. Ovaj izbor je međutim dokazao da smo u međuvremenu povratili ugled u svetu i da moramo biti tretirani kao subjekat, a ne kao moneta za potkusurivanje u međunarodnim odnosima. Demonstrirali smo kapacitet da preuzmemo odgovornost u rešavanju i onih problema koji prevazilaze granice našeg neposrednog susedstva. 

Za istoriju će ostati zabeleženo da je Generalna skupština UN pod srpskim predsedavanjem usvojila prvi međunarodni sporazum o regulisanju trgovine oružjem („Arms Trade Treaty“), nakon 65 godina priznala Palestini status države, i u situaciji paralize Saveta bezbednosti dva puta razmatrala stanje u Siriji, izražavajući savest čovečanstva po pitanju najveće humanitarne tragedije našeg vremena.

Srpskom predsedavanju se odaje priznanje i za uspostavljanje mehanizma interakcije UN i grupe najmoćnijih zemalja G20, u cilju unapređenja globalne ekonomske saradnje i predupređivanja novih finansijskih kriza. Na našu inicijativu je izglasana istorijska rezolucija „UN u globalnom ekonomskom upravljanju“, koja je definisala prve institucionalne veze između UN i G20. Lobiranje za ovu rezoluciju je trajalo preko šest meseci, tokom kojih smo imali sastanke sa ključnim svetskim igračima, među kojima su bili i lideri Amerike, Kine, Rusije, Katara, Indonezije, Japana, Južne Afrike, Meksika, Kuvajta, Italije, Australije, Francuske i mnogih drugih.

Duboko verujem da kroz razvijanje produktivnih radnih odnosa sa najuticajnijim državama na konkretnim projektima od interesa za širu međunarodnu zajednicu možemo povećati ugled i uticaj Srbije u svetu.

Za vreme srpskog predsedavanja Generalnom skupštinom susreo sam se sa preko 50 šefova država i vlada i više od 100 ministara spoljnih poslova članica UN. Ovi susreti bili su dobra prilika da se afirmišu spoljnopolitički i ekonomski interesi naše zemlje.

Na službenim putovanjima u raznim delovima sveta, predstavljali smo Srbiju kao atraktivnu investicionu destinaciju. Iskoristili smo ovu poziciju i da bi ostvarili kontakte u visokim poslovnim krugovima u Americi, gde smo našu zemlju oslikali kao interesantnog partnera za ekonomsku saradnju.

Revitalizacija Generalne skupštine, sa ciljem da ona dodatno dobije na značaju i vidljivosti kroz efikasnije korišćenje svojih izvornih ovlašćenja iz Povelje UN je još jedna od aktivnosti koja je prepoznata kao značajna od strane ogromne većine članstva. U trenutku u kome se svet menja velikom brzinom i postaje sve nepredvidljiviji, kada sve države teže direktnijem učešću u međunarodnim poslovima i većoj mogućnosti da se čuje njihov glas, upravo Generalna skupština može biti telo gde bi se kanalisala nova energija i položili temelji stabilnijeg i prosperitetnijeg globalnog društva. Ovo smo učinili ne samo kroz usvajanje jedne značajne rezolucije, već i kroz organizovanje rekordnog broja tematskih debata, otvarajući Generalnu skupštinu za javnu raspravu o ključnim temama za međunarodne odnose, uz učešće najuglednih ličnosti iz sveta politike, akademije, biznisa, nauke i kulture. Zastupali smo stanovište da u Generalnoj skupštini ne sme biti zabranjenih pitanja, a naš odabir tema dobio je veliku podršku država članica, što dokazuje činjenica su u raspravama učestvovale u do sada nezabeleženo visokom broju.

Ove godine smo po prvi put u Generalnoj skupštini raspravljali o rastućoj socijalnoj nejednakosti, u saradnji sa Organizacijom američkih država. To je problem koji je u korenu mnogih napetosti i sukoba u svetu, o čemu sam imao prilike da detaljno razgovaram i sa Papom Franciskom. Organizovali smo debatu o klimatskim promenama, uz podršku Univerziteta Kolumbija iz Njujorka. Inicirali smo diskusiju o promovisanju socijalno odgovornog preduzetništva, u partnerstvu sa Izraelom. Zajedno se Afričkom unijom, održali smo konferenciju o razvoju i podršci Africi, koja je rezultirala istorijskom političkom deklaracijom, čime smo značajno zadužili narode ovog kontinenta.

U svetskoj javnosti je najviše odjeknula debata o međunarodnom krivičnom pravosuđu, na kojoj je učestvovao i predsednik Srbije Tomislav Nikolić. Kao predsednik Generalne skupštine, smatrao sam da je legitimno postaviti sasvim jednostavno pitanje: kako je moguće da je Haški tribunal oslobođen svakog preispitivanja, čak i u situaciji kada ne uspe da identifikuje ni jednog jedinog krivca za etničko čišćenje 250 hiljada ljudi? Ono što je izrečeno u toj debati, ali i zabeleženo u službenom dokumentu ove organizacije,  sigurno će doprineti definisanju njegovog ukupnog nasleđa i dekonstrukciji crno-bele slike o balkanskim sukobima iz 90-ih godina prošlog veka. Ogromno interesovanje država članica za učešće u debati, kao i ono što je tom prilikom iskazano, potvrdili su da je međunarodno krivično pravosuđe neophodno, ali istovremeno i manjkavo, te da je kritičko sagledavanje njegovog rada i te kako važno.

Na velikoj konferenciji UN pod nazivom „Kultura mira“, pozvali smo kao ključnog govornika Njegovu svetost Patrijarha srpskog Irineja, koji je sa najviše svetske pozornice podelio univerzalne vrednosti naše pravoslavne baštine sa čitavim čovečanstvom. U tematskoj debati o ulozi kulture u razvoju, našu umetnost predstavio je sadašnji ministar Ivan Tasovac. Inicirali smo i proglašenje međunarodnog dana sporta, uputivši poziv Novaku Đokoviću da se tom prilikom u ime svih sportista sveta obrati Generalnoj skupštini.

Organizovali smo i svečani koncert u Ujedinjenim nacijama na Srpsku Novu godinu, gde je hor Viva Voks izveo neke od najslavnijih pesama srpskog naroda, sa ciljem da podsetimo svet na našu istoriju i žrtve koje smo podneli za svoju slobodu, ali i slobodu drugih nacija. U vremenu u kome smo svedoci nastojanja da se relativizuju stradanja srpskog naroda u Prvom svetskom ratu, i pokušajima da se na bizaran način protumači odgovornost za njegovo izbijanje, izvođenje „Marša na Drinu“ u sali Generalne skupštine ostaće zabeleženo kao snažno podsećanje na čijoj su strani pravda i venci pobede.

Kao posebno značajnu stvar, istakao bih naše napore na izradi nove globalne razvojne strategije pod okriljem Ujedinjenih nacija. Ta nova agenda će biti zasnovana na konceptu održivog razvoja, za čiju je izradu Generalna skupština dobila mandat na međunarodnoj konferenciji „Rio + 20“. Srpsko predsedavanje je koordiniralo sve aktivnosti u ovoj oblasti, osnovalo radnu grupu koja do 2014. godine treba da predloži nove globalne ciljeve održivog razvoja, ekspertsko telo koje će pregovarati modalitete finansiranja, kao i forum na nivou šefova država koji će imati zadatak da nadgleda njihovo sprovođenje.Važno je istaći da će, od 2015. godine, najznačajniji deo razvojne, donatorske i projektne finansijske podrške biti dodeljivan u kontekstu ovog novog koncepta, tako da Srbija koja je direktno učestvovala u njegovom iniciranju ima priliku da to iskoristi na najbolji način. Zato nameravam da se i dalje bavim ovom temom u saradnji sa uglednim međunarodnim saradnicima, sa ciljem da pomognemo Srbiji da u eri održivog razvoja optimalno upotrebi svoje ekonomske, energetske i ljudske potencijale.

Na kraju, usuđujem se da kažem da Srbija iz ovog mandata izlazi kao vidljivija i poštovanija zemlja na međunarodnoj pozornici, država sa dokazanim kapacitetom da doprinese pronalaženju odgovora za najsloženije globalne izazove, sa kvalitetnim vezama i kontaktima sa ogromnim brojem država, organizacija i uticajnih pojedinaca. Pokazali smo da možemo da se bavimo svetskim temama na objektivan i neutralan način, pri tom koristeći priliku da afirmišemo i naše nacionalne interese. Smatram da bi bilo važno da ovaj stečeni kapital mudro iskoristimo. 

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner