Početna strana > Prenosimo > Šta god da Srbija uradi, Rusija će je podržati
Prenosimo

Šta god da Srbija uradi, Rusija će je podržati

PDF Štampa El. pošta
Aleksandar Konuzin   
četvrtak, 02. septembar 2010.

(Danas, 2.9.2010)

Beograd - Ruska Federacija ne pokušava da nameće Srbiji bilo kakvu taktiku delovanja. Naš stav dobro je poznat. Mi podržavamo napore srpske strane u vezi sa zaštitom suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemlje. A, Srbi treba sami da odrede kako će to raditi.

Mi ćemo svakako biti uz njih - ističe u razgovoru za Danas Aleksandar Vasiljevič Konuzin, ambasador Ruske Federacije u Srbiji, odgovarajuću na pitanje kako zvanična Moskva gleda na eventualne izmene ili povlačenje srpskog predloga rezolucije o Kosovu i Metohiji, što pred sednicu Generalne skupštine UN od Beograda traže SAD i EU.

Ambasador Konuzin navodi i da su, povodom zasedanja GS UN, ruske diplomate spremne da pruže "dodatnu pomoć" Srbiji, ukoliko ju je ona bude zatražila. Konuzin, u isto vreme, upozorava da su "mogući neočekivani preokreti" u vezi srpske rezolucije, pa čak i tokom diskusije 9. septembra, s obzirom da "delegacije neće prekidati konsultacije... direktno u sali zasedanja".

Da li se Beograd prilikom pisanja predloga rezolucije konsultovao s Moskvom i koliko su tačne priče iz diplomatskih izvora da je Ruska Federacija bila za "tvrđi tekst"?

Srpska strana je samostalno formulisala tekst nacrta rezolucije. Ne vidim neku posebnu krutost u tekstu, koji odražava vladin prilaz rešavanju problema.

- Moskva i Beograd, u vezi sa kosovskim pitanjem, imaju stalne kontakte na različitim nivoima. Imamo potpuno međusobno razumevanje. Srpska strana je samostalno formulisala tekst nacrta rezolucije. Ne vidim neku posebnu krutost u tekstu, koji odražava vladin prilaz rešavanju problema.

Da li je Rusija uključena u tekuće konsultacije o srpskom predlogu rezolucije i da li se i pod kojim okolnostima može očekivati neka ruska inicijativa u GS UN?

- Ruska delegacija u Njujorku, kao i delegacije drugih država članica UN, učestvuje u konsultacijama u vezi s predstojećim razmatranjem srpskog nacrta rezolucije na zasedanju Generalne skupštine. Najaktivnije kontakte, razume se, ostvarujemo sa istomišljenicima. Ukoliko srpskoj strani bude neophodna dodatna pomoć, ruske diplomate biće spremne da je pruže.

Najaktivnije kontakte, razume se, ostvarujemo sa istomišljenicima. Ukoliko srpskoj strani bude neophodna dodatna pomoć, ruske diplomate biće spremne da je pruže.

Kao diplomata s višegodišnjim iskustvom u UN, šta očekujete od predstojeće rasprave u UN o Kosovu i Metohiji i savetodavnom mišljenju Međunarodnog suda pravde? U medijima se spekuliše o kontrarezolucijama, amandmanima EU i SAD, diplomatskim lobijima, pritiscima?

- Tokom dana koji će prethoditi razmatranju ovog pitanja na zasedanju Generalne skupštine, 9. septembra, očekujem zategnutiju političku borbu između pristalica i protivnika podele Srbije. Borba će se voditi kako u Njujorku, tako i u prestonicama. Na žalost, treba predvideti i korišćenje metoda uticaja koje ste spomenuli - pritisak i lobiranje. Želja je da ove "diplomatske tehnologije" ne budu poput one prakse koja je često primenjivana tokom 20. veka i koja je dovela do dramatičnih događaja. Mogući su neočekivani preokreti. Već tokom diskusije o ovoj tački dnevnog reda, delegacije neće prekidati konsultacije u vezi s rezultatima ove diskusije, direktno u sali zasedanja. Ne smeju se isključiti i varijante koje predviđaju poteze koji se ne svode samo na usvajanje rezolucije. Pravila procedure Generalne skupštine dopuštaju takve mogućnosti.

Koliko je savetodavno mišljenje MSP "opterećujuće" za pokušaj Srbije da kosovsko pitanje s pravnog vrati na politički teren?

- Smatram da te stvari ne treba suprotstavljati. Prava je samo ona politika koja se oslanja na pravo. A međunarodnopravna osnova za rešavanje postoji - to je Rezolucija Saveta bezbednosti UN 1244, čijim je donošenjem stavljena tačka na bombardovanje Srbije.

Pojedini zapadni analitičari tvrde da bi razgovori Beograda i Prištine mogli da se vode samo ako srpska strana "prihvati realnost da je Kosovo nezavisno". Kakve su procene Moskve - da li je u sadašnjim okolnostima dijalog Beograda i Prištine moguć, o kojim "otvorenim pitanjima" i pod kojim uslovima?

- Takav dijalog, preciznije - pregovori, ne samo da su mogući, nego su i neophodni. Za to je potrebna politička volja. U Prištini je nema, jer su je od samog početka podsticali na jednostrane poteze. Dnevni red pregovora treba da sadrži sva pitanja za koje svaki od učesnika bude smatrao da ih je potrebno razmotriti, sve do konačnog regulisanja svih postojećih problema. Što se tiče modaliteta i formata pregovora, praksa u toj oblasti izradila ih je u dovoljnoj količini.

Kako komentarišete to što se od objavljivanja mišljenja MSP interesovanje Prištine i Zapada dodatno koncentrisalo na budućnost severa Kosova i Metohije? Kako Rusija gleda na to, kao i na eventualnu podelu KiM?

- Takvo pojačano "interesovanje" za severni deo Pokrajine ima za cilj da se na njega proširi režim koji je jednostrano uspostavljen u južnom delu. Što se tiče podele Kosova, ovo pitanje je za proteklih deset godina više puta pokretano u akademskim, ekspertskim i političkim krugovima. Međunarodna praksa susretala se s slučajevima teritorijalnih podela. Ne znam da li je do toga došlo ovde. Neki smatraju da bi to bila gora varijanta. Ali, može biti i jedina. Ponavljam: ne znam. U svakom slučaju, ovo pitanje mora biti rešeno samo mirnim putem.

Dok je Srbija, od momenta donošenja Rezolucije 1244 u SB UN dosledno išla ka rešavanju mirnim, diplomatskim putem, Gruzija je delovala drugačije. Ona je sistematski izbegavala usvajanje sporazuma o nekorišćenju sile u rešavanju konflikata.

Šta savetodavno mišljenje MSP o Kosovu znači za spor u vezi Abhazije i Južne Osetije?

- Iako se tome pripisuju mnoge analogije, sama priroda tih konflikata je različita. Dok je Srbija, od momenta donošenja Rezolucije 1244 u SB UN dosledno išla ka rešavanju mirnim, diplomatskim putem, Gruzija je delovala drugačije. Ona je sistematski izbegavala usvajanje sporazuma o nekorišćenju sile u rešavanju konflikata. Na kraju krajeva, Tbilisi je, kršeći Povelju UN i uprkos odlukama SB UN, kao i postojećim međunarodnim sporazumima, uputio vojsku na civilno stanovništvo. A, kada je Gruzija posle poraza izjavila da neće odustati od rešavanja problema uz upotrebu vojske, postalo je očigledno da je odvajanje od nje jedina mogućnost za Osetine i Abhasce da prežive.

Rusija u Prištini ima svoju kancelariju. Kakvi su njeni kontakti i saradnja sa institucijama samoproglašene kosovske države?

- U Prištini radi Kancelarija Ambasade Rusije u Srbiji. Ona nema zvanične kontakte s prištinskim vlastima.

Vi ste prvi ambasador Ruske Federacije koji je od uvođenja protektorata UN na Kosovu i Metiji prisustvovao obeležavanju Vidovdana u Gračanici i na Gazimestanu. Zašto ste se ove godine odlučili na takav potez?

- Svojom posetom Gazimestanu tog dana želeo sam da iskažem solidarnost sa onim Srbima koji brane dostojanstvo svog naroda, protive se podeli zemlje, čuvaju istorijsko sećanje. To nije danak političkoj visokoparnosti kojoj se podsmevaju oni koji ne pamte svoj rod. Video sam suze živih ljudi koji žele da žive na zemlji svojih roditelja i predaka. Na svojoj zemlji. Bio sam veoma ganut onom toplinom koju su ispoljili prema jednom Rusu.

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner