Ekonomska politika
|
|
Mladen Đorđević
|
četvrtak, 09. jul 2009. |
Privatizacija započeta zakonom iz 2001. uspela je da promeni vlasničku strukturu srpske privrede, ali zbog svog kriminalnog obeležja nije uspela da stvori zdravu privredu. Veliki broj preduzeća je kupljen zbog nekretnina, a ne zbog proizvodnje, dok je jedan deo firmi bukvalno očerupan.
|
Komentar dana
|
|
Vojislav Stanojčić
|
petak, 10. oktobar 2014. |
Današnji dobrovoljci koji iz Srbije odlaze na bojišta u inostranstvu , bar koliko je poznato, ne čine to za novac, već da se bore za svoja uverenja, ali ih to, neće izuzeti iz predviđenih kazni, navedenih u ova dva dopunska člana Krivičnog zakonika – 386a i 386b.
|
Kulturna politika
|
|
Vasilije Milnović
|
sreda, 29. septembar 2010. |
U nama aktuelnom svetu menadžera, u kome morate postati „ukalupljeni objekt“ ukoliko želite uspeti (za razliku od neposredne prošlosti kada je „autentični subjekt“ postavljan pojedincu kao imperativ), kritičko mišljenje ima naročitu vrednost.
|
Savremeni svet
|
|
Đanandrea Gajani
|
sreda, 04. januar 2017. |
Otuda, nema samo Islamska država snažne motive da udara i destabilizuje Tursku, koja je postala neprijateljska takođe i za borce bivšeg fronta Al Nusra i različite salafitske pokrete koji su poraženi u Alepu, kao i za Saudijsku Arabiju i Katar, koji su mnogo truda i novca uložili u Tursku, kako bi se oborio režim u Damasku.
|
Ekonomska politika
|
|
DŽozef Stiglic
|
nedelja, 05. jul 2009. |
Siromašne zemlje nemaju toliko para. Međunarodne organizacije im tobože pomažu, a u stvari im čine štetu. Umesto stvarne pomoći, nudi im se zajam. A poznato je da su mnoge zemlje u razvoju jedva uspele da vrate dugove.
|
Savremeni svet
|
|
Šamilj Sultanov
|
nedelja, 01. januar 2017. |
Prema Patriku Bjukenenu, jednom od ideologa desnih republikanaca, „zdrav nam razum govori da su otvorene granice širom otvorena vrata za islamske teroriste, koji hoće da dođu na Zapad i počnu da nas ubijaju.
|
Prenosimo
|
|
Svetislav Basara
|
sreda, 25. april 2012. |
Đorđe je u miraz NOPO-u, to jest kao uzdarje za prvo mesto na listi, doneo nekakav program za spas Srbije u kojem se, takođe, sadrži suma NSPMovske imbecilnosti. Kolega Vasić je program prokomentarisao, verovatno ste ga i vi pročitali, pa neću da zalazim u sitna crevca
|
Ekonomska politika
|
|
Amitai Ecioni
|
subota, 04. jul 2009. |
Kakva je promena potrebna našoj kulturi? Ono što treba iskoreniti, ili bar uveliko umeriti je nezajažljiva potrošnja: opsednutost sticanjem, što je postalo osnovni princip američkog života. To nije isto što i kapitalizam, a nije isto što i potrošnja.
|
Savremeni svet
|
|
Aleksandr Meljničuk
|
ponedeljak, 26. decembar 2016. |
Nekima, očigledno zbog slabe obaveštenosti, se čini da DŽemiljev može biti koristan Ukrajini zbog svoje mržnje prema Rusiji. Međutim, ovakav zaključak je daleko od istine. Pre svega zbog toga što se DŽemiljev ka ukrajinskom narodu, očigledno ne odnosi bolje nego ka ruskom
|
Kulturna politika
|
|
Slobodan Vladušić
|
četvrtak, 16. septembar 2010. |
Košarka nije izmišljena u Srbiji, ali je u ovoj zemlji odomaćena, ona je prisvojena utoliko je što je sada ispunjena jednim specifičnim mentalitetom, istorijom, asocijacima, simbolikom, ličnim uspomenama, pa i tumačenjima.
|
|
Savremeni svet
|
|
Nikola Tanasić
|
sreda, 04. januar 2017. |
Ako u naše vreme postoji primer Ekove 8. tačke o „prejakom i preslabom neprijatelju“, on ne može biti ubedljiviji od slike „ruskog hakera“, „ludaka na čelu Severne Koreje“ ili „islamskog teroriste“. Mehanizmi kojima se ovi propagandni simulakrumi plasiraju u međunarodnu javnost, a svaka njihova kritika proglašava za „lažne vesti“ i „manipulacije ruskih plaćenika“
|
Prenosimo
|
|
Najdžel Feridž
|
subota, 31. decembar 2011. |
Kolaps će označiti teška vremena čak i za susedne zemlje, koje su odbile da pristupe Uniji, ali će biti mnogo gore za same zemlje unutar EU dok se budu borile da uvedu red u vođenje sopstvenih poslova, ili, još gore, dok se budu razvlačile po ruševinama EU-projekta pokušavajući da ga ožive.
|
Ekonomska politika
|
|
Nebojša Katić
|
sreda, 08. jul 2009. |
![](http://nspm.rs/images/stories/autori/prenosimo/nebojsa-katic2n.jpg) Primenom terapije koju danas propisuje MMF, uz politiku visokih kamata i precenjenog dinara, ukupan spoljni dug Srbije (države i privatnog sektora) u naredne dve godine preći će nivo od 90 odsto bruto domaćeg proizvoda. Srbija će tako ući u stanje permanentne dužničke i ekonomske krize. |
Prenosimo
|
|
E-novine
|
subota, 14. januar 2012. |
Kako je "najmlađu evropsku državu" video fotoreporter "E-novina".
|
Politički život
|
|
Viktor Kolbanovski
|
sreda, 08. maj 2019. |
Uloga Rusije u regulisanju kosovskog pitanja danas raste. Ipak za traženje kvalitetnog raspleta Moskva treba da preosmisli prilaz Kosovu kao ključnom faktoru opšteevropske, i u tom smislu i ruske nacionalne bezbednosti.
|
Komentar dana
|
|
Vladimir Kršljanin
|
petak, 03. oktobar 2014. |
U vreme kad obeležavamo godišnjice svetskih ratova, a ovih dana i 70-godišnjicu srpsko-ruskog oslobođenja Beograda i Srbije od fašizma, moramo biti dostojni naših slavnih predaka, koji su za slobodu svog i čitavog ljudskog roda, položili živote.
|
Kulturna politika
|
|
Dragan Mitrović
|
petak, 17. septembar 2010. |
Ostale voditeljke govornih programa više vole da viču i mlataraju rukama ili da se bezrazložno smeju. One vrtlogu prvih reči rečenice dodaju razvlačenje na njenom kraju u kome se poslednja reč izgovara uzdizanjem glasa, kao kada smo učili da čitamo.
|
Politički život
|
|
Mario Kalik
|
utorak, 07. maj 2019. |
Onima koji u tome vide „nacionalizam“, mogu samo da poručim da su u dubokom nesporazumu sa srpskom nacijom, i da dok ne progovore već jednom o višedecenijskom nasilju i nepravdi prema Srbiji i Srbima, ostaće samo mizerni autošovinisti i autokolonijalisti, ma koliko živeli u deluzijama da su „internacionalisti“ i „antiimperijalisti“
|
Prenosimo
|
|
Miroslav Ilić
|
petak, 23. decembar 2011. |
Referendum o državno-pravnom i demokratskom položaju Autonomne Pokrajine Vojvodine jeste izraz istorijskog i nepotrošivog prava njenih građana da odlučuju o svojoj budućnosti.
|
Ekonomska politika
|
|
Ben Fanel
|
četvrtak, 02. jul 2009. |
Jednostavno rečeno, koristi ekonomskog rasta su otišle uglavnom u džepove plutokrata, a ne većine stanovništva. Pa, zašto onda nije došlo do revolucije? Zato što je postojalo rešenje: zaduživanje. Ako nisi mogao da zaradiš, mogao si da pozajmiš.
|
|