Pomirljivi srednjobosanski i posavski Hrvati koji su bili temelj saradnje sa Bošnjacima postali su izigrana manjina. Iscurili su u Hrvatsku ili Hercegovinu tako da su herceg-bosanski radikali postali odlučujuća većina u oba HDZ-a.

Posljednje poruke sa najviših međunardnih instanci glase: „Tri naroda se moraju sami dogovoriti u budu ćnosti BiH“, a niko, pa ni Srbi i Hrvati, ne želi da živi zajedno sa osionim komšijama koji stalno prijete, psuju, ucjenjuju i nameću na osnovu svoje brojčane nadmoći.

Konfederalizacija Bosne je jedini njen put ka stvaranju funkcionalne države. I nema tu ničeg neevropskog, što je argument onih koji žure ka ujedinjenju po svaku cenu. Pa, glavni grad te Evrope, je u zemlji koja se (još) nije raspala samo zahvaljujući spoljnim pridržavanjima.

Koliko god to izgledalo čudno, koalicija SNSD-SDS ne bi bila neprirodna. Ove dvije srpske partije su odavno na istim nacionalnim talasima, a iako nikada nisu bile sestrinske stranke nisu ni stvarale lažno bratstvo, u kakvom su svojevremeno obje bile sa PDP-om.

Po popisu 1991. Bošnjaci su činili 44% populacije, Hrvati 25,4% a Srbi 20,7%. U gradu su dominirali Bošnjaci (55,4%), i bili su apsolutna ili relativna većina svugde izuzevši dela centra grada uz Savu, gde su Srbi sa 36% bili relativna većina.

I dok politička javnost nagađa ko će biti novi premijer, kakvu će skupštinsku većinu da okupi, ko će s kim u koaliciju i pod kojim uslovima, ovih dana se zapadno od Drine često citira Andrićev nauk da "tamo gdje prestaje logika - počinje Bosna"!

Da bi se harmonizovali odnosi unutar BiH i regiona bilo bi neophodno da Bošnjaci jasno i glasno kažu da li konačno prihvataju BiH na način kako je ona profilisana u Dejtonu ili će i dalje istrajavati na „jedinstvenoj“ BiH u kojoj bi oni vodili glavnu reč.

Dodik je najavio da ne namerava da odstupa od stava “Srpska zauvek, a BiH dok mora”. On računa na pomoć Rusije u odbrani dejtonskog modela RS i BiH i očekuje da njegove političke namere iz Beograda ne ometaju ni Boris Tadić ni bilo ko drugi.

Svi se političari, stari i novi, tretirajući narod kao priglupu raju, kunu u demokraciju i u uspješnost vlastite borbe protiv korupcije i kriminala, obećavajući punu zaposlenost, više plate i penzije, socijalnu pravdu i slično. Misle, dakle, kako je narod imbecilan...

Tursko angažovanje neće doprinijeti integraciji BiH, ali vjerovatno hoće njenoj definitivnoj podjeli po već isprobanom kiparskom modelu. Za početak bi i većinski bošnjački kantoni mogli da uspostave specijalne veze sa svojom maticom Turskom.