Početna strana > Debate > Sudbina dejtonske BiH i Republika Srpska > Kad je izreka sudske odluke zakonita, ali ne i njeno obrazloženje
Sudbina dejtonske BiH i Republika Srpska

Kad je izreka sudske odluke zakonita, ali ne i njeno obrazloženje

PDF Štampa El. pošta
Milan Blagojević   
ponedeljak, 19. decembar 2022.

Sud BiH je u srijedu 14. decembra ove godine donio jedino zakonito rješenje da poništi nedavnu flagrantno nezakonitu odluku CIK-a BiH kojom je grubo povrijeđen Izborni zakon time što je očigledno nevažeći glasački listić CIK proglasila važećim.

Da podsjetim, Komisija za izbor i imenovanje Narodne skupštine Republike Srpske je u postupku izbora srpskih delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH početkom ovog mjeseca zakonito postupila kada je glasački listić na kojem je precrtan naziv stranke PDP proglasila nevažećim, jer je time glasač ustvari glasao protiv te stranke, a u najmanju ruku je takvim činom ostala nejasna volja glasača, da li glasa i za koga glasa, što takav glasački listić čini nevažećim, saglasno Izbornom zakonu BiH. Zato je, i samo zato, nezakonita odluka CIK-a, koja je i čin samovolje, da očigledno nevažeći glasački listić proglasi navodno važećim. Zbog toga je, i samo zbog toga, zakonito rješenje Suda BiH kojim je poništena nezakonita odluka CIK-a.

Međutim, Sud BiH pravno neutemeljeno postupa kada u obrazloženju svog rješenja, kao razlog za inače zakonitu odluku da poništi bezakonje CIK-a, navodi da CIK nema pravo da ocjenjuje valjanost predmetnog glasačkog listića. Neosnovanost ovakvog obrazloženja Suda BiH se vidi na jednom jednostavnom testu.

Naime, kada se pažljivo čita obrazloženje predmetnog rješenja Suda BiH zapaža se, više nego jasno, kako Sud kada iznosi tvrdnje da CIK navodno nema pravo da ocjenjuje valjanost listića nigdje u obrazloženju ne kaže kojom odredbom Izbornog zakona je ta zabrana propisana. Sud BiH to nije ni mogao učiniti, tj. navesti tu odredbu, kada ona ne postoji ne samo u Izbornom zakonu nego ni u bilo kom drugom zakonu

Naime, mogla je biti obrnuta situacija, da je Komisija za izbor i imenovanje Narodne skupštine Republike Srpske očigledno valjan listić proglasila nevaljanim i da nije bilo prigovora ili žalbe protiv toga CIK-u. Po shvatanju Suda, CIK ni tada ne bi mogla da proglasi takav listić važećim već bi, po shvatanju Suda, jedino mogla da poništi izbore i naloži njihovo ponovno održavanje, iako se radi o samo jednom listiću i iako je taj hipotetički listić očigledno valjan, a Komisija Narodne skupštinr Republike Srpske ga nezakonito proglasila nevaljanim. To vodi u apsurd, da se samo zbog jednog listića ponavlja cijeli izborni proces u Narodnoj skupštini Republike Srpske, koji apsurd nema ni zakonskog uporišta.

Osim toga, neosnovanost ovakvog obrazloženja Suda BiH se između ostalog uočava uzimajući u obzir i još jednu bitnu činjenicu. Naime, kada se pažljivo čita obrazloženje predmetnog rješenja Suda BiH zapaža se, više nego jasno, kako Sud kada iznosi tvrdnje da CIK navodno nema pravo da ocjenjuje valjanost listića nigdje u obrazloženju ne kaže kojom odredbom Izbornog zakona je ta zabrana propisana. Sud BiH to nije ni mogao učiniti, tj. navesti tu odredbu, kada ona ne postoji ne samo u Izbornom zakonu nego ni u bilo kom drugom zakonu.

Umjesto toga, Izborni zakon ovlašćuje Centralnu izbornu komisiju da samo ona može utvrditi i potvrditi izborni rezultat za sve neposredne i posredne izbore. A, tu zakonsku dužnost da potvrdi rezultate CIK ne može ispuniti ako mu se oduzima pravo da ocjenjuje valjanost glasačkih listića, jer upravo od toga, od tih listića, koji su važeći, a koji ne i koliko među važećima ima listića za ovu ili onu političku stranku, zavisi izborni rezultat.

Naime, nigdje u rješenju Suda BiH taj sud nije iznio svoj stav o tome je li taj listić važeći ili nevažeći, iako je predmetnom žalbom osnovano ukazivano na očiglednu nevaljanost listića, tj. da je isti nevažeći. Dakle, o tome Sud BiH nije rekao ništa u svom rješenju, ni jednu jedinu riječ iz koje bismo mogli zaključiti šta je stav Suda o tome

I još nešto, što je očigledno u predmetnom rješenju Suda BiH. Naime, Sud se nigdje, ni na jednom mjestu u obrazloženju svog rješenja, nije htio baviti onim što mu je zakonska obaveza i što je predstavljalo jedino pitanje ovog predmeta, a to je pitanje nevaljanosti predmetnog glasačkog listića.

Naime, nigdje u rješenju Suda BiH taj sud nije iznio svoj stav o tome je li taj listić važeći ili nevažeći, iako je predmetnom žalbom osnovano ukazivano na očiglednu nevaljanost listića, tj. da je isti nevažeći. Dakle, o tome Sud BiH nije rekao ništa u svom rješenju, ni jednu jedinu riječ iz koje bismo mogli zaključiti šta je stav Suda o tome. To je ozbiljan propust u radu Suda BiH na koji treba ukazati ljudima i prepustiti im da zaključuju samostalno zašto Sud nije uradio baš ovaj, jedino važan dio svog posla u konkretnom slučaju, s obzirom na to da je baš u tom dijelu bila nezkonita odluka CIK-a da očigledno nevažeći glasački listić proglasi navodno važećim.

No, ovi propusti i neutemeljene tvrdnje iz obrazloženja rješenja Suda BiH ne dovode u pitanje izreku tog rješenja, koja je zakonita jer je njome, pravilnim usvajanjem žalbe, zakonito odlučeno da se poništi navedena nezaknita odluka CIK-a. 

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner