Početna strana > Rubrike > Ekonomska politika > Isisavanje Srbije preko stranih osiguravajućih društava
Ekonomska politika

Isisavanje Srbije preko stranih osiguravajućih društava

PDF Štampa El. pošta
Vladan Dinić   
četvrtak, 10. februar 2011.

(Svedok)

Zašto država dozvoljava da se i preko stranih osiguravajućih duštava iznosi novac iz Srbije, koji nam se onda vraća preko njihovih banaka, pod zelenaškim uslovima, kroz skupe kredite?

Srbija je već pri vrhu granice dozvoljene zaduženosti, a istovremeno, sve je više zahteva za povećanje zarada korisnika koji se finasiraju iz budžeta – školstvo, zdravstvo, policija.

Pred Novu godinu Vlada Srbije je pozajmila 250 miliona dolara, a prvih dana februara je izračunato da nam je za popunu ovogodišnjeg budžeta potrebno još 400 miliona dolara, pa je Vlada odlučila da se zaduži kod "Sosijete ženeral" banke. Novo zaduživanje Srbije od 400 miliona dolara samo će na kratko popuniti rupe u budžetu, upozoravaju stručnjaci.

Dok Srbija grca u dugovima do guše, kad je privreda pred kolapsom, a država pred sve izvesnijim bankrotom, ostaje nejasno zašto naši eksperti (ili su sami sebe tako prozvali) ne koriste, najpre domaće osiguravajuće kuće (Dunav osiguranje, pre svega) da prikupljenu premiju osiguranja – jeftiniji, domaći novac plasiraju u domaću privredu?

Da li to vlast nimalo ne brine, ili je samo važno udovoljiti većini da bi se sprečili prevremeni vanredni izbori, koje je opozicija počela da traži i na ulicama?

Sa preko 11 milijardi evra država je već na nivou zaduženosti od 41 odsto, pa se polako bližimo granici dozvoljenog javnog duga od 45 odsto.

Dok Srbija grca u dugovima do guše, kad je privreda pred kolapsom, a država pred sve izvesnijim bankrotom, ostaje nejasno zašto naši eksperti (ili su sami sebe tako prozvali) ne koriste, najpre domaće osiguravajuće kuće (Dunav osiguranje, pre svega) da prikupljenu premiju osiguranja – jeftiniji, domaći novac plasiraju u domaću privredu?

Istini za volju, međutim, pod geslom otvaranja međunarodnog finansijskog tržišta i, tobože, veće konkurencije u osiguranju, pred našim očima je na delu, da budemo blagi, gruba nepažnja države koja dozvoljava da se rđavim zakonima, pod plaštom njihovog usaglašavanja sa svetom, u stvari favorizovanjem stranih osiguravajućih društava (a takvih je većina u Srbiji) novac tiho iznosi iz zemlje, a onda nam te naše pare iz prikupljenog osiguranja vrlo uigrano vraćaju preko svojih banaka, koje ovde posluju pod, za njih, čarobnim, a za nas nesnosnim uslovima i dodatno isisavaju novac iz finansijski ojađene Srbije?!

Logično pitanje, pre svih pitanja u finansijskoj sferi, ne samo za finansijske stručnjake nego i za običnog građanina Srbije jeste kako je moguće da je privreda u kolapsu, a jedino se banke utrkuju u pozitivnim rezulatatima i visini dobiti koju u „džakovima“ iznose iz Srbije, pri čemu se Narodna banka hvali kako je sve u bankarstvu pod kontrolom i kako je naš novac siguran.

Niko i ne pita šta su to strane banke unele u zemlju (osim osnivačkog minimalnog kapitala, koji su već dobrano izvukle i vratile nazad u svoje banke – matice, a sada posluju novcem kod nas zarađenim) i kojim finansijskim gimnastikama stvaraju ovolike profite na zaduženjima privrede i stanovništva do iznemoglosti!

Posebno začuđuje činjenica, mnogo važna u međunarodnoj finansijskoj sferi, a to je rejting zemlje i rizik ulaganja, a ocena rejtinga naše zemlje je da smo zemlja bez rejtinga iliti sa visokim rizicima za bilo kakva ulaganja. Pa kad je tako, mora se gromoglasno svaki dan i na svim mestima postavljati isto pitanje: šta je to tako interesantno u finansijskoj sferi Srbije kad su finansijske institucije iz celog sveta pohrlile da otvore svoje ispostave baš ovde u Srbiji, a ne recimo u Sloveniji?

Niko i ne pita šta su to strane banke unele u zemlju i kojim finansijskim gimnastikama stvaraju ovolike profite na zaduženjima privrede i stanovništva do iznemoglosti!

Kad smo toliko rizična zemlja, kako im se isplati da ovde finansijski posluju i ostvaruju tako visoke profite, koji su u njihovim zemljama nezamislivi. Tamo bi ih korisnici finansijskih usluga – kredita, zajmova i sl. javno prozvali kao „derikože“ ili bi izašli na ulice, ili bi ih bojkotovali ili tražili ostavke glavnih državnih funkcionera koji propisima dozvoljavaju takva ponašanja.

Ili zašto država nema hrabrosti pa da dodatno oporezuje te visoke bankarske profite, ničim zaslužene, dodatnim specijalnim porezom i reši bar deo problema u državnoj kasi. Svi vidimo da smo postali zemlja bankarskih marži i jednog visoko uigranog bankarskog kartela koji nema nameru da se pozabavi smanjenjem kamata i drugih troškova, jer je argument koji nam se predstavlja kao razlog visokih kamata zbog visokog rizika zemlje najobičnija magla, koja se rasprši za tren, pri činjenici da spadamo u region koji najurednije plaća svoje kreditne obaveze i da tu u stvari rizika i nema.

Dva inostrana finansijska kanala koja su očigledno dobro uvezana u pozadini – strane banke i strana osiguranja ne doprinoseći ništa ovom prostoru, pod plaštom navodno međunarodne konkurencije i slobode protoka kapitala, isisavaju ovu jadnu privredu i stanovništvo kao pijavice.

Ne bi nas iznenadila ni vest, koja se možda vešto i krije od javnosti, da smo pristali, možda i potpisali da ceo finanijski sistem – sve banke i sva osiguranja budu isključivo u stranim rukama, a da naši stručni kadrovi u bankarstvu i osiguranju i naši poslovni prostori budu samo u klasičnom najmu kao robovi za nadnicu, a prostori u zakupu po kvadratu stranim gazdama, koji će nam prodavati naš novac i naša osiguranja, a za uzvrat ubirati ekstraprofite najveće na planeti.

Da li smo mi zaista toliko neuki da ne shvatamo o čemu se radi? Ili, ko zna, možda je važno da se i preko stranih osiguravajućih kuća Srbija dodatno pritisne, da zapravo svojim parama finansira inostrane banke, koje nam, onda, našim parama uvode zelenaške kamate, ubijaju privredu a time i sadašnjost i budućnost.

Dva inostrana finansijska kanala koja su očigledno dobro uvezana u pozadini – strane banke i strana osiguranja ne doprinoseći ništa ovom prostoru, pod plaštom navodno međunarodne konkurencije i slobode protoka kapitala, isisavaju ovu jadnu privredu i stanovništvo kao pijavice.

Prosto je za neverovati da naši vodeći ekonomski stručnjaci guverner Dejan Šoškić (NBS), Diana Dragutnović (ministar finansija), Mlađan Dinkić (ministar ekonomije) i drugi ne vide ono što se iz aviona vidi: da svaka pametna zemlja na svetu svoj novac čuva, ulaže i obrće u svom dvorištu (a novac od osiguranja građana i imovine i u Srbiji jeste naš novac) ulaže pre svega u svoju zemlju, a tek onda, eventualni višak u druge zemlje.

I, zato, možda bi bilo zanimljivo da guverner NBS i ministri finasija i ekonomije pokažu građanima računicu (i njene efekte) kako se i gde koriste pare sakupljene od raznih vrsta osiguranja u Srbiji? Da li se zna da to uopšte nije mala količina novca?Naprotiv.

Tim pre, što u nas, na sreću, posle prodaje DDOR-a Italijanima, još uvek postoji još jedna solidna državna osiguravajuća kuća "Dunav osiguranje" koja se još uvek ne da da bude potopljena i u mnogo čemu je uspešnija od hvaljenih stranih osiguravajućih društava koja su preplavila Srbiju...

Da li se iko zapitao šta je tako interesantno u osiguranju u Srbiji kad su tu pohrlila osiguranja iz Austrije, Švajcarske, Italije, Francuske, Slovenije, Hrvatske... čak preko 20 osiguravajućih stranih kuća. Sva osiguranja posluju pozitivno, kao i strane banke sa velikim profitima koje nose maticama u inostranstvo.

Ne postoji privreda na planeti, a pogotovo naša privreda, posle svih brodoloma koje je doživela, koja može toliko da stvori dohotka da izdrži neobjašnjive državne poreske namete i sve ove "veštine" u isisavanju profita od spoljnog finansijskog faktora u bankarstvu i osiguranju.

Autor je glavni i odgovorni urednik nedeljnika „Svedok“

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner