Početna strana > Prenosimo > Nastavak okretanja glave od rastuće autokratije na Zapadnom Balkanu neće doprineti ostvarivanju dugoročnih interesa ni EU niti regiona
Prenosimo

Nastavak okretanja glave od rastuće autokratije na Zapadnom Balkanu neće doprineti ostvarivanju dugoročnih interesa ni EU niti regiona

PDF Štampa El. pošta
Vuk Jeremić   
utorak, 17. jul 2018.

Autorski tekst Vuka Jeremića objavljen je juče u najvećem francuskom listu "Le Monde", a prenosi ga list Nedeljnik, pod naslovom „Ako vam je stalo do demokratske budućnosti Srbije, ugledajte se na Francusku“.

Lideri Evropske unije okupili su se u junu 2003. godine u Solunu, gde su se nedvosmisleno obavezali na to da je „budućnost Balkana u EU“. Petnaest godina kasnije, na samitu u Sofiji, nova generacija evropskih lidera je po ovom pitanju bila daleko suzdržanija. U deklaraciji koju su potpisali, više se ne pominje članstvo, već samo „podrška evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana“.

Predsednik Francuske Emanuel Makron je od svih lidera EU bio najotvoreniji u obrazlaganju motiva za ovu promenu politike. U svom istorijskom obraćanju Evropskom parlamentu u Strazburu, što je ponovio i nekoliko nedelja kasnije u Sofiji, Makron je saopštio da podržava povezivanje Balkana sa Evropom, ali i podvukao da će dalje proširenje EU biti moguće tek nakon okončanja njenih suštinskih unutrašnjih reformi, koje bi za rezultat imale čvršću integraciju i bolje funkcionisanje Unije.

Nastavak okretanja glave od rastuće autokratije na Zapadnom Balkanu neće doprineti ostvarivanju dugoročnih interesa ni Evropske unije niti samog regiona

Makronova iskrenost zavređuje duboko poštovanje – ona odražava njegovu državničku brigu za budućnost EU, dok se istovremeno jasno stavlja do znanja da transformacija država Zapadnog Balkana u uređena evropska društva ostaje zajednički prioritet.

Time se i odlučno baca rukavica u lice onima koji bi da region pretvore u tampon zonu između EU i Bliskog istoka, pretvarajući se da je sve i dalje u najboljem redu u našem delu sveta. Nastavak takvog pretvaranja bi po mom mišljenju bio izuzetno štetan, neminovno produbljući jaz između regiona i EU, i dugoročno unazađujući evropsku perspektivu zapadnobalkanskih država.

Dok evropske reforme za koje se zalaže Markon ne budu sprovedene u delo, od presudne je važnosti ono što je on definisao kao „unapređeni strateški dijalog sa državama Zapadnog Balkana, i pažljivo praćenje njihovog napretka - čvrsto i bez licemerja“.

Države Zapadnog Balkana bi trebalo da se u tom smislu iskreno posvete unutrašnjim promenama, usmerenim ka snaženju demokratije i utemeljenju vrednosti koje danas u Evropi simbolizuje Francuska.

Te vrednosti su danas na udaru, kako u nekim zemljama EU, tako i na Zapadnom Balkanu, gde pojedine autokratske režime predvode reakcionarni vlastodršci koji tvrde da obezbeđuju stabilnost i pretvaraju se da se zalažu za procese evropskih integracija, dok u stvarnosti koriste brutalna sredstva za opstanak na vlasti - nespojiva sa poimanjem moderne Evrope.

Politikolozi su takav način vladavine nazvali “stabilokratija”, a u njene najvažnije karakteristike spadaju: propagiranje partijskog jednoumlja, oslanjenost na kleptokratske strukture, značajne izborne nepravilnosti, čvrsta kontrola medija, demonizacija i klevetanje političkih protivnika, bliska saradnja sa organizovanim kriminalom, zloupotreba državnog aparata u cilju sticanja političke koristi, gušenje osnovnih građanskih prava i sloboda, degradacija parlamentarne debate i fabrikovanje lažnih kriza sa namerom da se ograniči vladavina prava i nezavisnost državnih institucija.

Srbija je nesumnjivo lider stabilokratskih tendencija na Zapadnom Balkanu.

Odgovornost za tu sramotu je na aktuelnom predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću, ekstremisti koji je široj javnosti postao poznat tokom devedesetih godina prošlog veka, kao ministar informisanja Slobodana Miloševića.

Od 2012. godine, kada je došao na vlast, njegovu despotsku vladavinu, inspirisanu geslom Luja XIV „država, to sam ja“, dokumentovali su u svojim izveštajima, između ostalih, i OEBS, Savet Evrope, Fridom haus (Freedom House), Hjuman rajts voč (Human Rights Watch), Transparensi internešenel (Transparency International), Reporteri bez granica i Evropska federacija novinara.

Takođe, međuvladina organizacija FATF, koja postavlja globalne standarde za borbu protiv pranja novca i finansiranja međunarodnog terorizma, preduzela je korak bez presedana kada je jednu državu kandidata za članstvo u EU - Srbiju - uvrstila na listu od samo devet zemalja na svetu koje imaju „strateške nedostatke“ u toj oblasti.

Države Zapadnog Balkana bi trebalo da se u tom smislu iskreno posvete unutrašnjim promenama, usmerenim ka snaženju demokratije i utemeljenju vrednosti koje danas u Evropi simbolizuje Francuska. Te vrednosti su danas na udaru, kako u nekim zemljama EU, tako i na Zapadnom Balkanu, gde pojedine autokratske režime predvode reakcionarni vlastodršci koji tvrde da obezbeđuju stabilnost i pretvaraju se da se zalažu za procese evropskih integracija, dok u stvarnosti koriste brutalna sredstva za opstanak na vlasti - nespojiva sa poimanjem moderne Evrope

Imajući sve ovo u vidu, verujem da je vreme da se evropski lideri istinski angažuju sa Srbijom u „unapređenom strateškom dijalogu“ koji je predložio predsednik Makron – ali iskreno i bez hipokrizije.

Nastavak okretanja glave od rastuće autokratije na Zapadnom Balkanu neće doprineti ostvarivanju dugoročnih interesa ni Evropske unije niti samog regiona.

Pogledi onih koji se zalažu za demokratsku budućnost Srbije, danas su usmereni ka Francuskoj, kao što i priliči prijateljstvu koje seže vekovima unazad.

Alternativa stabilokratiji na Zapadnom Balkanu je jasna – svesrdno angažovanje na izgradnji istinski demokratskih društava predvođenih odgovornim vlastima, društava koja će sve više ličiti na evropska i blisko sarađivati sa EU, nezavisno od toga da li će i kada u budućnosti proširenje Unije ponovo postati aktuelno.

Vuk Jeremić je bivši ministar spoljnih poslova Srbije (2007-2102), predsednik Generalne skupštine UN (2012-2013), i drugoplasirani u trci za Generalnog sekretara UN (2016). Predsednik je centrističke opozicione Narodne stranke.

(Le Monde, 16.7.2018 - Nedeljnik)

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner